Lepenica (Fojnička rijeka)
| Lepenica | |
|---|---|
 Rijeka Lepenica u Kiseljaku | |
 | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Gradovi kroz koje protiče | Kreševo, Kiseljak |
| Plovnost | nije plovna |
| Dužina | 33 km |
| Izvor | Na Bjelašnici i Bitovnji 43°49′19″N 18°04′53″E / 43.822031°N 18.081412°E |
| Ušće | kod Kiseljaka 43°56′59″N 18°04′57″E / 43.949747°N 18.082419°E |
| Ulijeva se u | Fojnička rijeka |
| Sliv | Crnomorski |
| Lijeve pritoke | Crna Rijeka |
| Desne pritoke | Bijela Rijeka |
Lepenica je rijeka u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Područje uz rijeku također se naziva Lepenica.
Nastaje od Bijele rijeke, koja izvire na Bjelašnici i protječe kroz Tarčin, i Crne rijeke, koja izvire na Bitovnji. Ove dvije riječice sastaju se kod Kreševa.
U prvim kilometrima teče kroz kanjon, lijep prirodni ambijent, unakažen velikom količinom smeća. Na kraju toka protječe kroz Kiseljak, gdje prima Kreševčicu i Rotiljski potok te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku.
Izuzetno je bogata vodom. Do kraja sedamdesetih godina 20. vijeka bila je bogata i ribom, pogotovo lipljenom, što se naslućuje i iz njenog imena. Krivolovci su uništili riblji fond u ovoj rijeci.
Lepenica se uvijek izlijevala, ali se situacija pogoršala nakon gradnje autoputa uz njen tok. Izvođači radova nisu vodili računa o prohodnosti odvoda. U 2015. u Kiseljaku obavljeni su radovi na proširivanju i produbljivanju korita. Izgrađeni su i potporni zidovi.
Historija
[uredi | uredi izvor]Predio u kojem su sela Zabrđe i Toplica smješten je na južnom rubu područja Lepenice.
Iz antičkog doba je veliko troskovište, a na njivama ispod njega su ostaci antičkog građevinskog materijala i mnogobrojne stare rudarske jame koje su visine čovjeka i pravilno klesane. Od Zabrđa do Homolja na obje obale Lepenice su gomile šljunka duge i po nekoliko stotina metara, koje su nastale u antičko doba ispiranjem zlata iz riječnog nanosa.
U ranom srednjem vijeku pa sve do 14. stoljeća postojala je velika župa Lepenica, koja se prostirala na području današnjih općina Fojnica, Kreševo i Kiseljak, tj. obuhvatala je čitav sliv današnje Fojničke rijeke. Bila je jedna od sedam župa u srednjoj ili gornjoj Bosni. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244.[1]
U Zabrđu su iz srednjeg vijeka evidentirane dvije nekropole stećaka, od kojih je jedna uništena, a na drugoj sahranjen je veliki knez bosanski Radoja. Historijsko područje – srednjovjekovna nekropola između sela Zabrđe i Toplice, općina Kiseljak – proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine[2]
Nakon sloma srednjovjekovne države 1463. kraj je potpao pod osmansku vlast, koja je ubrzo formirala nahije, koje su bile otprilike u istom obimu kao kasne srednjovjekovne knežije. U ranim defterima popisana je i nahija Lepenica u području Kraljeva zemlja.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Pavao Anđelić, Naučno društvo Bosne i Hercegovine, posebna izdanja, knjiga III, Sarajevo, 1963, 151-191 Arheološka ispitivanja – Lepenica: priroda, stanovništvo, privreda i zdravlje.
- ↑ "Odluka". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 10. 12. 2015.
- ↑ Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, postanak i upravna podjela, "Svjetlost", Sarajevo, 1982.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Sliv Bosne Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine