Let 17 "Malaysia Airlinesa"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Let 17 "Malaysia Airlinesa"
Srušeni avion, snimljen 2011. u Italiji
Nesreća
Datum 17. juli 2014.
Mjesto Hrabove, Donjecka oblast, Ukrajina
48°8′17″N 38°38′20″E / 48.13806°N 38.63889°E / 48.13806; 38.63889Koordinate: 48°8′17″N 38°38′20″E / 48.13806°N 38.63889°E / 48.13806; 38.63889
Putnici 283
Posada 15
Poginuli 298
Preživjeli 0
Vrsta aviona Boeing 777-200ER
Operator Malaysia Airlines
Registracija 9M-MRD
Porijeklo leta Aerodrom Schiphol
Destinacija Aerodrom Kuala Lumpur

Let 17 "Malaysia Airlinesa" (broj leta MH017) bio je međunarodni let malezijske aviokompanije Malaysia Airlines na liniji između Amsterdama i Kuala Lumpura. 17. jula 2014. avion Boeing 777-200 pao je u istočnom dijelu Ukrajine, koji se nalazi pod kontrolom proruskih separatista. Poginulo je svih 280 putnika i 15 članova posade.[1] Postoje sumnje da je avion oboren.[2]

Putnici[uredi | uredi izvor]

Među putnicima je bilo 108 aktivista koji su krenuli u Melbourne da učestvuju na kongresu za borbu protiv side.[2]

Nacionalnost[uredi | uredi izvor]

  • Holandija - 193 [3]
  • Njemacka - 4 [3]

Posada[uredi | uredi izvor]

Posada je brojala 15 članova, svi su bili državljani Malezije.[4]

Tok događaja[uredi | uredi izvor]

Ruta leta MH17

Avion je 17. jula 2014. nestao s radara iznad Ukrajine. Nakon nestanka aviona ukrajinska i ruska vlada izjavile su da je avion vjerovatno oboren. Zračni prostor iznad Ukrajine zatvoren je od 18. jula.[2][1]

Reakcije[uredi | uredi izvor]

Australijski premijer Tony Abbott optužio je proruske separatiste za obaranje aviona.[2] Američki obavještajci smatraju da je avion oboren protivvazdušnom raketom. State Department uputio je svim stranama u Ukrajini poziv na prekid vatre kako bi se mogao izvršiti uviđaj.[2]

Ministar vanjskih poslova Poljske Radoslaw Sikorski zahtijevao je 20. jula, u intervjuu za njemačke novine Die Welt, tvrđu liniju prema Rusiji te veći angažman Njemačke, naglasivši da Njemačka mora imati vojnu spremnost kao 1980. Također se zauzeo za stacioniranje NATO-vih trupa u istočnoj Evropi. [5] Penzionisani njemački političar Willi Wimmer (CDU) napisao je 26. jula kolumnu u "Heise" s naslovom "Jetzt reichts" (bs. "Sad je dosta"). Wimmer kritikuje prebrze zaključke i osuđivanje Rusije, kao i satanizaciju predsjednika Putina. Navodi da one zemlje čije su vlade "uprljale ruke krvlju" afganistanskog i iračkog stanovništva, konkretno navodeći Busha i Blaira, nemaju pravo da kritikuju Rusiju.[6] Kako izvještava Alexander Dill s istog portala, 27. jula je njemački Spiegel otvorio forum za glasanje pod nazivom "Sollen nach dem Abschuss des malaysischen Flugs MH17 die Strafmaßnahmen gegen Russland verschärft werden?" (bs. "Trebaju li pooštrenije mjere protiv Rusije nakon obaranja malezijskog aviona"). Nakon 3 sata 90% glasova bilo je za "NE", redakcija Spiegela obustavila je glasanje i zatvorila forum .[7]


Ukrajinska vlada optužila je proruske separatiste da su oborili avion.[1] Rusija je obrazložila da je bilo moguće da je ukrajinska protivzračna odbrana let MH017 greškom smatrala ruskim izviđačkim avionom.[1] Putin je izjavio da "nema sumnje" da je ukrajinska vlada odgovorna.[2]Ruski ambasador u Evropskoj uniji Vladimir Čihov nazvao je zaključke pojedinih zemalja "nedopustivim", zatraživši osnivanje neutralne komisije za istragu.[8] Majka jednog od poginulih njemačkih državljanina je pred Sudom za ljudska prava u Strasbourghu podnijela tužbu protiv ukrajinske vlade jer za vrijeme sukoba nije bio zatvoren zračni prostor.[3]

Istraga[uredi | uredi izvor]

Vlada Malezije postigla je 17. jula dogovor s ukrajinskom vladom, da pošalju tim stručnjaka.[2] Njemački Savezni biro za borbu protiv kriminala (Bundeskriminalamt, BKA) 18. jula uputio je također stručnjake. Malezijski ministar saobraćaja Liow Tiong Lai odbacio je 19. jula tvrdnje da je avion napustio siguran zračni prostor.[9] Ukrajinska vlada postigla je 28. jula dogovor sa 11 zemalja za formiranje istražne komisije. Učesnice su Australija, Belgija, Holandija, Njemačka, Velika Britanija, Indonezija, Kanada, Malezija, Novi Zeland, Filipini, Ukrajina, SAD kao i službe Interpol i Evropol.[10] Istog dana vlada SAD-a objavila je satelitske fotografije, nabavljene preko NSA (eng. "National Security Agency", bs. "Nacionalna sigurnosna agencija"), prema kojim je avion oborila ruska vojska. Ministar vanjskih poslova SAD-a John Kerry izjavio je da ruska artiljerija gađa preko granice Ukrajinu, što je njegov ruski kolega Sergej Lavrov demantovao.[11]. Ruska tv stanica "Pervi" objavila je 15. novembra satelitsku fotografiju, koja navodno pokazuje, dimni trag rakete ispaljene iz borbenog (Pervi navodi da se radi o ukrajinskom) aviona.[12]

Crna kutija[uredi | uredi izvor]

Australijski i holandski stručnjaci na mjestu istrage

Audio snimci crne kutije još nisu objavljeni, izvještaj BBC-a o navodnom obaranju aviona od strane Ukrajine uklonjen je sa zvanične stranice. [13] [14] Zvanična izjava glasi da "nije pronađeno ništa neobično".[15] Prema holandskoj istražnoj komisiji OVV (hol. Onderzoeksraad Voor Veiligheid) svi podaci crne kutije su dostavljeni zemljama poginulih građana.

Izvještaj o istrazi[uredi | uredi izvor]

Zvanični izvještaj treba biti objavljen u septembru 2014. [16] 9. septembra u 10:00 objavljen je preliminarni izvještaj prema kojem je 17. jula u 13:20 prestalo snimanje leta s digitalnim audio rekorderom (en.Digital Cockpit Voice Recorder). Uz to je holandska služba za zračnu sigurnost (Dutch Safety Board, DSB) naglasila da je avion letio izvan zabranjene zone leta.[17] Holandski ministar vanjskih poslova Frans Timmermann izjavio je za Dutch TV da je jedna žrtve australijske nacionalosti nosila masku za kisik.[18]

Raspisana nagrada[uredi | uredi izvor]

Njemački časopis Capital objavio je 18. septembra da je raspisana nagrada u visini od 30 miliona dolara. Privatna njemačka detektivska agencija Wifka preuzela je zadatak, nalogodavac je anoniman. Josef Resch radnik Wifke izjavio je da je nalogodavac postavio sljedeća pitanja koja trebaju biti razjašnjena, a koja je i sam postavio javnosti:[19] [20]

  • Ko je 17. jula oborio avion leta 17?
  • Ko je naredio obaranje aviona?
  • Ko pokriva počinioce (čak i ako se radi o neželjenom političkom, ekonomskom ili vojno motiviranom obaranju aviona)?
  • Ko poznaje detalje uvjeta pod kojim se desilo obaranje aviona?
  • Ko je direktno umiješan?
  • Ko su ljudi koji su oborili avion, koje je oružje upotrijebljeno?
  • Ko zna osobe koje su naredile obaranje aviona?

Analize[uredi | uredi izvor]

PVO sistem Buk-M1

Iranski vojni stručnjak Babak Taghvaee smatra da je avion greškom oboren, dok je bio eskortiran od strane dva ukrajinska borbena aviona Su-27. Praćenje civilnih aviona uvela je Ukrajina od 16.jula, kada je ruski MiG-29 oborio jedan Su-25M1. Operatori protivvazdušnog sistema Buk, smatra Taghvaee, vidjeli su na radaru samo tri aviona ne obraćajući pažnju na signal transpondera.[21]

RIA NOVOSTI objavila je navode, porijeklom iz ruskih vojnih krugova, prema kojim je 17. jula 156. PVO regiment ukrajinske vojske vježbao vazdušni napad. U sklopu te vježbe s aerodroma Nikolajev uzletio je Su-25, tu je stacionirana 229. brigada taktičkih vazdušnih snaga Ukrajine, koji je letio u pravcu Dnjepropetrovska. U sklopu vježbe upotrijebljavan je PVO sistem Buk, u međuvremenu kurs Su-25 ukrstio se s kursem Boeinga-777 malezijske kompanije, prema tim navodima putnički avion je greškom oboren.[22]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d "Malaysische Passagiermaschine über Ukraine abgestürzt", heise.de/tp, 17. 7. 2014; pristupljeno: 19. 7. 2014.
  2. ^ a b c d e f g "Keiner wills gewesen sein", stern.de, 18. 7. 2014; pristupljeno: 19. 7. 2014. (de)
  3. ^ a b c Srna Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu - Majka jedne od žrtava malezijskog aviona MH17 tužila KijevDnevni avaz,objavljeno 30.11.2014;pristupljeno: 30.11.2014 (bs)
  4. ^ Alessandria Massi"Malaysia Airline Updated Passenger List: Three Infants Among 298 Dead"ibtimes.com objavljeno 17. 7.2014; pristupljeno: 28. 7.2014 (en)
  5. ^ Julia Szyndzielorz i Clemens Wergin, "Wir können nicht länger wegsehen", welt.de 20. 7. 2014; pristupljeno: 20. 7. 2014. (de)
  6. ^ Willy Wimmer "Jetzt reicht es!"heise.de/tp, objavljeno 26. 7.2014; pristupljeno 28. 7.2014 (de)
  7. ^ Alexander Dill "SPIEGEL schließt Russland-Forum nach drei Stunden"heise.de/tp, objavljeno 27. 7.2014; pristupljeno 28. 7.2014 (de)
  8. ^ EU-Botschafter: Voreilige Schlüsse europäischer Politiker zum Boeing-Crash unzulässig, de.ria.ru, objavljeno 23. 7.2014; pristupljeno 23. 7.2014
  9. ^ "Malaysia Airlines: 'Maschine war nie in gesperrtem Luftraum'", stern.de, 19. 7. 2014; pristupljeno: 20. 7. 2014. (de)
  10. ^ "Internationales Ermittlungsteam geplant", handelsblatt.de, 28. 7. 2014; pristupljeno: 3. 8. 2014. (de)
  11. ^ " Kämpfe in der Ostukraine: USA veröffentlichen angebliche Beweise für russische Angriffe",spiegel.de, 28. 7. 2014; pristupljeno: 3. 8. 2014. (de)
  12. ^ Ulrich Heyden Gibt es jetzt ein Foto vom Abschuss der MH-17?heise.de,objavljeno 15.11.2014;pristupljeno: 17.11.2014 (de)
  13. ^ Christoph Jehle, "Da stimmt was nicht"heise.de/tp, objavljeno 7. 8.2014; pristupljeno: 30. 8.2014 (de)
  14. ^ Deleted BBC Report. “Ukrainian Fighter Jet Shot Down MHI7″, Donetsk Eyewitnessesglobalresearch.ca, objavljeno 7. 8.2014; pristupljeno: 30. 8.2014 (en)
  15. ^ "Nothing unusual happened"nst.com, objavljeno 7. 8.2014; pristupljeno: 30. 8.2014 (en)
  16. ^ Florian Rötzer, "Der niederländische Untersuchungsbericht über den Absturz von MH17 wurde angeblich Malaysia übermittelt"heise.de/tp, objavljeno 17. 8.2014; pristupljeno: 3. 9.2014 (de)
  17. ^ Christoph Jehle "MH17-Zwischenbericht - Mut zur Lücke?"heise.de/tp,objavljeno 9. 9.2014;pristupljeno:19. 9.2014 (de)
  18. ^ MH17 crash: Dutch minister says passenger 'wore oxygen maskBBC,objavljeno 9.10.14;pristupljeno:9.10.14 (en)
  19. ^ Marcus Klöckner "30 Millionen US-Dollar Kopfgeld in Sachen MH17"heise.de/tp,objavljeno 17. 9.2014;pristupljeno:19. 9.2014 (de)
  20. ^ Jens Brambusch "Kopfgeld auf Drahtzieher des MH17-Abschusses"capital.de,objavljeno 18.9.2014;pristupljeno:19. 9.2014 (de)
  21. ^ Malezijski Boeing je bio u pratnji ukrajinskih borbenih aviona i oboren je greškom, klix.ba 21. 7.2014; pristupljeno: 21. 7.2014
  22. ^ Fehler bei Fla-Übung in Ukraine als Ursache des Boeing-Unglücks?de.ria.ru, objavljeno 25. 7.2014; pristupljeno: 27. 7.2014 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]