Vrtoglav
| Vrtoglav Lilium cataniae | |
|---|---|
| Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Liliales |
| Porodica | Liliaceae |
| Rod | Lilium |
| Vrsta | Lilium cataniae Vis. |
Vrtoglav i/ili Catanijina lilija (lat. Lilium cattaniae (Vis.) – sinonimi: L. martagon, L. martagon var. cattaniae Vis. L. atropurpureum Neilr., L. dalmaticum Vis. in Sehed.) – je endemska biljka Dinarida iz porodice Lilliaceae (ljiljani ili lukovi). Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=24.[1]
Historija[uredi | uredi izvor]
Ova vrsta je imenovana u čast splitske prirodnjakinje Marije Cattani Selebam (1789.-1870.) koja je prva uočila da se osobenosti ove vrste u odnosu na slični L. martagon L. Sugerirala je to R. Visianiju, koji je u prvi mah, zaključio da se radi o novom taksonu ranga varijeteta. Medutim, naknadnim pomnijim proučavanjem, Visiani se uvjerio da se ovdje radi o sasvim novoj vrsti, što je 1872. i objavio. U originalnom opisu stoji:
"Listovi kopljasti,oštri, ravni, sa više nerava. Srednji su u pršljenu, a ostali razbacani. Cvjetovi stoje savijeno, cvjetni listići su zavrnuti, bez mrlja, jednobojni, boje tamnoga vina, polen je narančast; stapke plodova privijeno se uzdižu".
Opis[uredi | uredi izvor]
Vrtoglav je trajnica koja ima podzemno stablo tipa lukovica|lukovice, promjera oko 5 cm, koja je žuta i ljuspasta.
Cvjeta u junu i julu. Plod je okruglast, siroka čahura, širine do 2 cm. <u njoj je veliki broj horizontalno smještenih, svijetlosmeđih sjemenki.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Za razliku od srodne vrste L. martagon L., koja ima optimalna staništa u vegetaciji mješovitih bukovih šuma, L. cataniae naseljava niže, toplije i suhlje površine submediteranskog i submediteransko-planinskog krša, od Velebita do Rumije. Optimalna staništa ove vrste su u svijetlim kserotermnim šikarama i šumarcima hrasta medunca. Često se javlja u visim dijelovima primorskih Dinarida, gdje se susreće u skrapama i vrtačama, na dubokom i hranljivim tlima, pojedinačno ili u manjim grupama.
Vrtoglav je karakteristični [[endem Dinarida. U Bosni i Hercegovini raste na više planina, kao što su Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Orjen i dr.)
Locus classicus je u Hrvatskoj: Velebit (Visiani, R. 1872).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.