Lipanjska džamija
| Lipanjska džamija (Hadži Džaferova, Lipa) | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Religija | Islam |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Dovršeno | XIX vijek. 1935. god. (drugi put) |
| Specifikacije | |
| Dužina | 8,58 m |
| Širina | 6,60 m |
| Munare | 1 |
Lipanjska džamija, (Hadži Džaferova, Lipa) dfžamija, nalazi se u Gračanica, Bosna i Hercegovina. Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 21. do 24. novembra 2011. godine u Sarajevu, donijela je odluku da se Lipanjska džamija sa haremom proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Amra Hadžimuhamedović i Ljiljana Ševo.
Historija[uredi | uredi izvor]
Tokom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda finansirala rasvjeta i izdvajao dodatak plaći imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerovatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano pod Lipom. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. Džamija nema svoju vakufnamu, jer je izgubljena.[2]
Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934-1935 godine da bi na njenom mjestu bila podignuta nova džamija sa drvenom munarom.[3] Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine.
U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.[4]
Opis[uredi | uredi izvor]
Prema konceptu prostorne organizacije, Lipanjska (Hadži Džaferova, Lipa) džamija u Gračanici pripada tipu jednoprostornih džamija sa drvenom munarom sa ulaznim trijemom. Ima pravougaonu osnovu vanjskih dimenzija 6,60 x8,58 metara.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Edin Šaković, Značaj vakufa u razvoju gračaničke čaršije, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 17, Monos, Gračanica, 2004.
- Omer Hamzić, Gračaničke džamije-historija i predanje, Gračanički glasnik – časopis za kulturnu historiju, broj 5, Monos, Gračanica, 1998
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Lipanjska džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ "Lipanjska džamija" (PDF). Gračanički glasnik. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine". Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.