Ljiljana Ševo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ljiljana Ševo, rođena u Banjoj Luci 1962. godine, je bosanskohercegovačka historičarka umjetnosti.

Postdiplomske studije, na temu Manastir Lomnica, završila je u Beogradu na Filozofskom fakultetu 1995. godine, na katedri za historiju umjetnosti jugoslovenskih naroda srednjeg vijeka. Osim što je pravoslavno nasleđe Bosne i Hercegovine posmatrano u svjetlu politike i historije, u radu se otkriva i velika umjetnička vrijednost ove bogomolja i pred širu čitalačku publiku iznosi zanemarivana arhitektonska i slikarska djela. Na istom fakultetu 2001. godine odbranila je doktorsku disertaciju. Radila je u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskih spomenika i prirodnog naslijeđa Republike Srpske u Banjaluci, na više projekata vezanih za restauraciju pokretnog i nepokretnog naslijeđa. Zaposlena je na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci.

Bila je dugogodišnji član Komisije za Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine [1]

Objavila je više knjiga i nekoliko desetina naučnih i stručnih tekstova.

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Srpske ikone XVI-XVIII vijeka iz crkava i manastira sa prostora Bosne i Hercegovine (katalog izložbe)
  • Crkva Rođenja svetog Jovana Preteče u Stonom Beogradu
  • Jajce u narodnoj predaji
  • Srpsko zidno slikarstvo 18. vijeka u vizantijskoj tradiciji
  • Kulturna baština Republike Srpske
  • Manastir Gomionica
  • Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine
  • Manastir Lomnica[2]
  • Urbanistički razvoj Banje Luke
  • Manastiri i crkve brvnare banjalučke eparhije

Naučni radovi[uredi | uredi izvor]

  • O graditeljima pravoslavnih crkava u Bosni i Hercegovini u vrijeme austro-ugarske uprave
  • Pravoslavna crkva u Travniku i njen ikonostas
  • Bogosalići – dubrovački klesari 15. vijeka porijeklom iz Bosne
  • Pravoslavni manastiri Sjeverne Bosne - obnove u 19. vijeku
  • Zidno slikarstvo u paraklisu Svetih apostola u Hilandaru
  • Kameni nadgrobnici srednjovjekovne Bosne i Humastećci
  • Majstori iz okoline Moshopolja u srpskom živopisu XVIII vijeka
  • Neke posebnosti u programu i ikonografiji živopisa u Vraćevšnici
  • Osvrt na historijske uslove u kojima je nastajala srpska umjetnost u 18. vijeku u oblastima pod osmanskom upravom
  • Jedna neubičajena tema u srpskom slikarstvu – Bogorodica između Joakima i Ane u crkvi Uspenja Bogorodice u Srpskom Kovinu
  • Motiv kola na reljefima stećaka – ikonografska i stilska razmatranja
  • Jajce u narodnoj tradiciji, putopisima i umjetnosti
  • Jajce, svjedočanstvo o sukcesiji ljudskih pregnuća
  • Stari višegradski most u narodnoj tradiciji, putopisima i umjetnosti
  • O temama i ikonografiji zidnih slika u crkvi Svete Petke u Mrkovi
  • Umjetnički značaj stare srpske grafike
  • Gomioničko zidno slikarstvo iz XIX vijeka
  • Postanak, arhitektura i ikone pravoslavne crkve Sv. Apostola Petra i Pavla u Kozarcu[3]
  • Motiv jelena na reljefima stećaka

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Član Komisije za Nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine
  2. ^ Manastir Lomnica
  3. ^ "Crkva sv.Petra i Pavla". Arhivirano s originala, 13. 4. 2019. Pristupljeno 4. 7. 2020.