Ljiljan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ljiljani)
Lilium
(Rod ljiljana)
Bijeli ljiljan (Lilium candidum )
Bijeli ljiljan (Lilium candidum )
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedLiliales
PorodicaLiliaceae
RodLilium
L.

Ljiljan (liljan, lijer, lat. Lilium) je rod monokotiledona iz porodice ljiljani (Liliaceae), trajnica s lukovicama i nadzemnom stabljikom. Porijeklom je iz Azije, Evrope, Sjeverne Amerike. Ovaj rod uključuje oko 90 vrsta.

Gorski ili lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum)
Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum)
Ljiljan zlatan (Lilium martagon)

Opis[uredi | uredi izvor]

Lilium longiflorum : Cvijet – 1. Žig tučka, 2. Ginecij, 3. Prašnicis, 4. Filament, 5. Tučak

Podzemna stabiljka je crepasta lukovica iz koje izlazi izdanak s pojedinačnim cvjetovima u štitastom cvatu. Naraste u visinu 50–100 cm. Boje ljiljana su: bijela, žuta, ružičasta, narandžasta i crvena. Plod je tobolac s 500 sjemenki. Cvjetovi su krupni, ljevkasti ili zvonoliki. Listići cvijeća su srasli ili djelomično slobodni, više ili manje savijeni unatrag.[1]

Listovi su linearni, lancetasti, ovalni na stapkama ili sjedeći. Na gornjem dijelu peteljke nema listova.

Osnovni hromosomski broj je n=12.[2]

Vrste[uredi | uredi izvor]

U Bosni i Hercegovini i ostalim balkanskim zemljama, ljuljani su samonikli i predstavljeni sa četiri vrsta. Planinski ili lukovičasti ljiljan (Lilium bulbiferum) raste na planinskim livadama i proplancima. Ima uspravne ili stršeće narandžaste do crvenonarandžaste cvjetove. Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), ima viseće žute do naranđžaste cvjetove, nastanjuje gorske travnjake i svijetle šume i šikare. U šumama raste i zlatni ljiljan (Lilium martagon), s listovima u pršljenu na sredini stabljike. Njegovi mesnatocrveni listići ocvijeća savijeni su unatrag, a na unutrašnjoj strani imaju tamnije pjege. Sve su te tri vrste zakonom zaštićene. Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum) je endemska biljka planinskih travnjaka Dinarskih planina.

Od davnina se kao ukrasna biljka uzgaja bijeli, gospin ili marijin ljiljan (Lilium candidum), porijrklom s jugoistoka Balkana, iz Libana i Izraela.

Princ s ljiljanima, freska, oko 1550. pr. Kr. V. 2 m, Knos na Kreti, Grčka
Minojsko slikarstvo
  • Po obliku cvijeta ljiljani se dijele na dvije skupine:

1. Sekcija:

  • trubasti cvjetovi ljevkastog oblika zašiljenih ili zaobljenih latica.
  • skupina martagon - cvjetovi su viseći s unatrag savijenim cvjetnim laticama. Ima 6 prašnika na dugačkim drškama izvan cvijeta. Cvjetovi su u grozdu od 3-12 cvjetova.

2. Sekcija: uključuje ostale karakteristike u 7 odjela:

  • Azijske vrste i hibridi
  • Lilium martagon i hibridi
  • Marijin ljiljan (Lilium candidum)
  • Američke vrste i hibridi
  • Dugocvjetni ljljan (Lilium longiflorum)
  • Trubasti ljiljan i hibridi
  • Orijentalne vrste i hibridi

Azijske vrste i hibridi[uredi | uredi izvor]

Azijski ljiljani su snažne biljke krupnih cvjetova i često jarkih boja. Cvjetovi su uspravni, u svim tonovima. Rasprostranjeni su na svim tlima.

Turbanoliki ili turkoliki ljiljani[uredi | uredi izvor]

  • Lilium martagon naraste do 150 cm. Cvjetovi su ružičasti, dolaze u grozdovima 30-40 komada. Latice su uvijene unazad, u obliku turbana. Listovi su krupni. Cvjeta u junu i julu, a miris mu je težak i neugodan.
  • Lilium longiflorum naraste do oko 90 cm. Cvijet može biti dug 13–18 cm, bijele je boje, na jednoj dršci nalazi se nekoliko cvjetova turbanastog oblika. Neotporan je na hladnoću.
  • Lilium regaleili kraljevski ljiljan: cvjetovi su krupni i ugodnog mirisa, u punom cvatu imaju i do 30 cvjetova. Visina doseže 100 cm, cvjetovi hibrida su srebrnobijeli, žuti, zlatnožuti, ružičasti, iznutra bijeli, a izvana grimizno nijansirani.

Američke vrste i hibridi[uredi | uredi izvor]

Ovakvi hibridi rastu od oko 150–180 cm. Imaju i do 25 žutih, narandžastih i crvenih cvjetova sa smeđim ili crnim pjegama.

Orijentalne vrste i hibridi[uredi | uredi izvor]

To su svi hibridi nastali ukrštanjem vrsta koje potječu iz Japana: zlatni ljiljan, japanski ljiljan i niski ljiljan.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

  1. odvajanje mladih od starih lukovica (u rujnu, listopadu i travnju)
  2. odvajanjem ovojnih ljusaka (odvajaju se cijele godine)
  3. zračne lukovice (skidaju se male lukovice sa stapke i sade, za tri godine razvijaju se snažne lukovice.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Ljiljan kao simbol[uredi | uredi izvor]

Ljiljan kao simbol ima različita tumačenja, predstavlja kršćansko Sveto Trojstvo, Djevicu Mariju i ima značenje čistoće i nevinosti. U starijim bosanskim džamijama ljiljan se redovno pojavljuje na najsvetijim mjestima iznad mihraba i minbera (Karađozbegova i Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru, Magribija u Sarajevu, Careva u Blagaju itd.). Simbol ljiljana se redovno pojavljuje na stećcima i na muslimanskim nišanima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ European Garden Flora; Volume 1
  2. ^ Pelkonen, Veli-Pekka; Pirttilä, Anna-Maria (2012). "Taxonomy and Phylogeny of the Genus Lilium" (PDF). Floriculture and Ornamental Biotechnology. 6 (Special Issue 2): 1–8. Pristupljeno 29. 7. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]