Ljudska evolucija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ljudska evolucija je proces promjene i razvoja, odnosno evolucije, putem kojeg se ljudska bića pojavljuju kao posebna biološka vrsta. Proučavanje ljudske evolucije uključuje mnoge naučne discipline, naročito fizičku antropologiju i genetiku. Izraz 'ljudski', tj. 'homo', odnosi se na biološki rod homo, mada proučavanje ljudske evolucije obično uključuje i druge hominide, poput australopitekusa.

Historija paleoantropologije[uredi | uredi izvor]

Moderna oblast paleoantropologije razvila se u 19. vijeku, nakon otkrića 'neandertalskog čovjeka', kao i na osnovu podataka o drugim 'pećinskim ljudima'. Ideja da su ljudi slični izvjesnim čovjekolikim majmunima bila je već pristuna među nekim naučnim krugovima, no ideja o opštoj biološkoj evoluciji vrsta nije postala prihvaćena sve do pojavljivanja knjige O porijeklu vrsta (On the Origin of Species), Charlesa Darwina, koja je objavljena 1859.

Prije roda homo[uredi | uredi izvor]

  • Najraniji hominidi
    • aegyptopithecus
    • sahelanthropus tchadensis
    • orrorin tugenensis
    • ardipithecus kadabba
    • ardipithecus ramidus
  • Rod australopitekus
    • australopithecus anamensis
    • australopithecus bahrelghazali
    • australopithecus afarensis
    • australopithecus africanus
    • australopithecus garh
  • Rod paranthropus
    • paranthropus aethiopicus
    • paranthropus boisei
    • paranthropus robustus

Rod homo[uredi | uredi izvor]

Prema modernoj taksonomiji, homo sapiens je jedina preživjela vrsta roda homo. Prema tome, trenutna proučavanja o porijeklu homo sapiensa često ukazuju na bivše postojanje drugih homo vrsta, koje su izumrle. Dok su neke od ovih vrsta možda bile preci homo sapiensa, mnoge su vjerovatno bile srodničke vrste, tj. ljudski rođaci, koji su se vremenom odvojili od ljudske razvojne linije. Još uvijek nije postignut dogovor o tome koje od ovih grupa bi trebalo računati posebnim vrstama, a koje podvrstama drugih vrsta.

Inače, latinska riječ homo označava "osobu" koja se prevodi kao "čovjek," riječ koja je istorijski i kulturno uvriježena u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualne osobe, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraz, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo (slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao na primjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac," često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljuskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne polove koji nisu muški, kao na primjer žene).

U rod homo spadaju sljedeće vrste:

homo habilis[uredi | uredi izvor]

homo erectus[uredi | uredi izvor]

homo ergaster[uredi | uredi izvor]

homo heidelbergensis[uredi | uredi izvor]

homo sapiens idaltu[uredi | uredi izvor]

homo floresiensis[uredi | uredi izvor]

homo neanderthalensis[uredi | uredi izvor]

homo sapiens[uredi | uredi izvor]

Dodatno zapažanje[uredi | uredi izvor]

Pitanje o porijeklu ljudskih bića je često bilo i još uvije jeste, u raznim kulturnim i vjerskim krugovima, predmet mnogih kontroverzija (vidi, na primjer, članak Kontroverzija stvaranje - evolucija).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. Wolfgang Enard et al. "Molecular evolution of FOXP2, a gene involved in speech and language." Nature, Vol 418 (22 August 2002) p. 870.
  2. DNA Shows Neandertals Were Not Our Ancestors
  3. Ovchinnikov, et al. "Molecular analysis of Neanderthal DNA from the Northern Caucasus." Nature 404, 490 (2000).
  4. Crow TJ Ed. The Speciation of Modern Homo Sapiens OUP, Oxford, 2002.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: