Luj XVI, kralj Francuske
Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
| Luj XVI | |
|---|---|
| Kralj Francuske | |
| Vladavina | 10. maj 1774. - 10. august 1792. |
| Prethodnik | Luj XV |
| Krunidba | 11. juni 1775. |
| Supružnik | Marija Antoaneta |
| Djeca | Marija Terezija od Francuske Luj Josip, delfin od Viennoisa Luj XVII, kralj Francuske Sofija Helena Beatriz od Francuske |
| Dinastija | Boubon |
| Otac | Luj, daufin od Francuske |
| Majka | Marija Josipa Saksonska |
| Rođenje | 23. august 1754. Dvorac Versailles, Francuska |
| Smrt | 21. januar 1793. (u 38. godini) Trg Concorde, Pariz, Francuska |
| Mjesto sahrane | Bazilika Saint-Denis, Pariz |
Luj XVI[1] (francuski: Louis XVI; 23. august 1754 – 21. januar 1793) bio je kralj Francuske od 1774. do 1792. Giljotiniran je 21. januara 1793. Njegov otac, Luj, delfin Francuske, bio je sin i prijestolonasljednik kralja Luja XV, ali je umro 1765. godine, pa je Luj naslijedio djeda 1774. godine. Početak njegove vladavine obilježen je pokušajima reforme Francuske u skladu s prosvjetiteljskim idealima, uključujući ukidanje kmetstva i veću vjersku toleranciju prema nekatolicima. Francusko plemstvo reagiralo je na predložene reforme neprijateljski i uspješno se protivilo njihovom sprovođenju.
Luj je implementirao deregulaciju tržišta žitarica koje je zagovarao njegov liberalni ministar Turgot, ali je to rezultiralo povećanjem cijene hljeba. U periodu loše žetve, to bi dovelo do nestašice hrane koja bi podstakla masu na pobunu. Od 1776. godine, Luj XVI je aktivno podržavao sjevernoameričke koloniste, koji su tražili nezavisnost od Velike Britanije a koji je dobijen Sporazumom u Parizu 1783. godine.[2] Dugovi i finansijska kriza su doprinijeli nepopularnošću njegove vladavine, a sve je kulminiralo na skupštini staleža 1789. godine. Nezadovoljstvo među članovima francuske srednje i niže klase je rezultiralo pojačanim protivljenjem francuskom plemstvu i apsolutnoj monarhiji. Pad Bastilje 1789. godine tokom nereda u Parizu je označio početak Francuske revolucije.
Lujeva neodlučnost i konzervativizam su naveli narod Francuske da ga smatraju simbolom tiranskog režima, a njegova popularnost se postepeno pogoršavala. Njegov katastrofalan bijeg u Varennes u junu 1791. godine, četiri mjeseca prije proglašenja ustavne monarhije, je opravdavao glasine da je kralj želio svoje političko spašavanje putem strane invazije. Kredibilitet kralja je bio duboko uzdrman i ukidanje monarhije i proglašenje republike je postalo sve izvjesnije.
Tokom rata Prve koalicije, Luj XVI je suspendovan i uhvaćen tokom pobune 10. augusta 1792. godine. Dana 21. septembra 1792. godine, ustavna monarhija je ukinuta i proglašena je Prva Francuska republika.[3] Luj XVI je na Nacionalnom konventu proglašen krivim za veleizdaju i pogubljen. On je bio jedini francuski kralj koji je pogubljen,[4] a njegova smrt je okončala hiljadugodišnju neprekidnu francusku monarhiju.
Biografija
[uredi | uredi izvor]U maju 1770. oženio se austrijskom nadvojvotkinjom Marijom Antoanetom (Marijom Antonijom), kćerkom ugarsko-hrvatske kraljice Marije Terezije. Na prijestolje je stupio 10. maja 1774. kao 20-godišnji nasljednik.
Prva odluka novog kralja bila je vraćanje prava parlamentu kojeg je njegov prethodnik pred sam kraj vladavine zabranio zbog straha od mogućih pobuna. Ta odluka donijela je novom kralju trenutnu popularnost koju će kasnije skupo platiti.
Doba njegovog krunjenja je s druge strane doba velikih nasljeđenih dugova prethodnika i sveopće evropske mržnje protiv Engleske koja mijenja savezništva tako lako kako neki mijenjaju hlače. Izbijanje američke pobune (1775. - 1783.) protiv omražene velesile postaje razlog povodljivom kralju da uđe u nepotrebni skupi rat iz kojega za njega ništa dobro neće izaći. Drugim Pariskim mirovnim sporazumom iz 1783. Američke kolonije dobijaju nezavisnost, a Francuska ništa osim dugova.
Katastrofalno finansijsko stanje krajem osamdesetih godina osamnaestog vijeka uvjerilo je kralja u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine prvo nakon 1614.godine.
Prvi dan zasjedanja skupštine bio je 5. maj 1789. godine da bi već sljedećeg dana došlo do blokade i svađe među zastupnicima različitih slojeva društva. Shvativši svoju grešku Luj XVI se odlučuje najprije na pokušaje raspuštanja zasjedanja, a nakon neuspjeha 20. juna. skupštinu izbacuje na ulicu da bi, uplašen, tu svoju odluku opozvao 7 dana kasnije.
Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna 7. jula, a poslije osvajanja Bastilje 14. jula 1789. godine[5] ona predstavlja stvarnu vlast u državi, iako je ona formalno još u rukama kralja. Pravno govoreći od ljeta 1789. godine Luj XVI je bio ustavni kralj.
Njegova odluka u junu 1791. da pobjegne iz zemlje čiji je kralj uspijeva srušiti narodnu sliku o njemu kao o dobrom ali nesposobnom kralju. Nakon toga on postaje izdajnik čiji život stalno visi o niti. Početak rata s Austrijom u aprilu 1792. godine definitivno uništava sliku kralja zbog njegove omražene austrijske supruge Marije Antoanete
Kraj životne priče Luja XVI počinje parlamentarnim proglašenjem republike 21. septembra 1792. godine. Pravno gledajući to proglašenje je bilo važeće zahvaljujući presedanu koji je postavio Luja XV za kralja 1715. godine.
Kada su tokom novembra te godine na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za svoj povratak na vlast uz pomoć stranih sila njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasanju parlamenta 19. januara 1793. Luj XVI je bio proglašen krivim za izdaju i giljotiniran.
Njegova sudbina zadesila je i njegovu ženu Mariju Antoanetu koja je pogubljena u oktobru iste godine, dok im je jedini živi sin, Louis-Charles ili Luj XVII, umro u zarobljeništvu 1795. godine. Ipak njegova kćer Marija Terezija nakratko je postala kraljica Francuske kada je njen suprug Luj XIX postao kralj od dvadeset minuta, koji je odmah abdicirao i bio prisiljen emigrirati u Englesku.
Restauracijom monarhije poslije pada Napoleona Bonaparte na vlast je došao brat Luja XVI, Luj XVIII.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Louis XVI | Biography, Reign, Execution, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 30. 6. 2023. Pristupljeno 3. 8. 2023.
- ↑ "American Revolution - French Intervention, Virginia Capes | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 3. 8. 2025. Pristupljeno 7. 8. 2025.
- ↑ "Statewide Dual Credit World History, The Period of Revolution 1650-1871 CE, Chapter 9: Revolution, The French Revolution". OER Commons (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 8. 2025.
- ↑ "French Revolution". European Royal History (jezik: engleski). Pristupljeno 7. 8. 2025.
- ↑ "Storming of the Bastille | French Revolution, Causes, & Impact | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 7. 7. 2025. Pristupljeno 7. 8. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Bibliografija
[uredi | uredi izvor]- Baecque, Antoine De. "From Royal Dignity to Republican Austerity: the Ritual for the Reception of Louis XVI in the French National Assembly (1789–1792)." Journal of Modern History 1994 66(4): 671–696. JSTOR 2125154 De Baecque, Antoine (1994). "From Royal Dignity to Republican Austerity: The Ritual for the Reception of Louis XVI in the French National Assembly (1789-1792)". The Journal of Modern History. 66 (4): 671–696. doi:10.1086/244936. JSTOR 2125154. Arhivirano s originala 20. 12. 2016. Pristupljeno 3. 12. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- Burley, Peter. "A Bankrupt Regime." History Today (January 1984) 34:36–42.ISSN 0018-2753 Fulltext in EBSCO
- Doyle, William. Origins of the French Revolution (3rd ed. 1999) online
- Doyle, William. "The Execution of Louis XVI and the End of the French Monarchy." History Review. (2000) pp 21+ * Doyle, William (2002). The Oxford History of the French Revolution. UK: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-925298-5. Pages 194–196 deal with the trial of Louis XVI.
- Doyle, William, ed. Old Regime France (2001).
- Dunn, Susan. The Deaths of Louis XVI: Regicide and the French Political Imagination. (1994). 178 pp.
- Hardman, John. Louis XVI: The Silent King (2nd ed. 2016) 500 pages; much expanded new edition; now the standard scholarly biography
- Hardman, John. Louis XVI: The Silent King (1994) 224 pages, an older scholarly biography
- Hardman, John. French Politics, 1774–1789: From the Accession of Louis XVI to the Fall of the Bastille. (1995). 283 pp.
- Jones, Colin. The Great Nation: France from Louis XV to Napoleon (2002) Amazon.com Arhivirano 9. 3. 2021. na Wayback Machine, excerpt and text search
- Mignet, François Auguste (1824). "History of the French Revolution from 1789 to 1814". Project Gutenberg. See Chapter VI, The National Convention, for more details on the king's trial and execution.
- Padover, Saul K. The Life and Death of Louis XVI (1939)
- Price, Munro. The Road from Versailles: Louis XVI, Marie Antoinette, and the Fall of the French Monarchy (2004) 425 pp. Amazon.com Arhivirano 8. 5. 2021. na Wayback Machine, excerpt and text search; also published as The Fall of the French Monarchy: Louis XVI, Marie Antoinette and the Baron de Breteuil. (2002)
- Schama, Simon. Citizens. A Chronicle of the French Revolution (1989), highly readable narrative by scholar Amazon.com Arhivirano 6. 5. 2021. na Wayback Machine, excerpt and text search
- Tackett, Timothy. When the King Took Flight. (2003). 270 pp. Amazon.com Arhivirano 7. 7. 2011. na Wayback Machine, excerpt and text search
Historiografija
- McGill, Frank N. "Execution of Louis XVI" in McGill's History of Europe (1993) 3:161–164
- Moncure, James A. ed. Research Guide to European Historical Biography: 1450–Present (4 vol 1992) 3:1193–1213
- Rigney, Ann. "Toward Varennes." New Literary History 1986 18(1): 77–98 JSTOR 468656 Rigney, Ann (1986). "Toward Varennes". New Literary History. 18 (1): 77–98. doi:10.2307/468656. JSTOR 468656. Arhivirano s originala 18. 11. 2015. Pristupljeno 23. 12. 2013.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link), on historiography
Osnovni izvori
- Campan, Jeanne-Louise-Henriette (1910). Memoirs of Marie Antoinette, Queen of France and Wife of Louis XVI: Queen of France. Collier.
- Full text of writings of Louis XVI Arhivirano 29. 10. 2012. na Wayback Machine in Ball State University's Digital Media Repository.
