Müllerova glija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mullerova glija
Adaptivni odgovor Mullerovih ćelija i njihove koordinate: 3D animacija nastavaka Müllerovih ćelija (crvena) međusobno povezanih sa mrežnjačnim ćelijama mikroglije ćelija (zelena)
Detalji
SistemČulaČulo vida
Anatomska terminologija

Müllerova glija ili Müllerove ćelije, su tip mrežnjačnih glija-ćelija, koju je prvi prepoznao i opisao Heinrich Müller.[1] Nalaze se u mrežnjači kičmenjaka, a služe kao ćelije za podršku neuronima, kao što to rade sve glijjne ćelije. Najčešći su tip glijinih ćelija u mrežnjači. Dok su njihova ćelijska tijela smještena u unutrašnjem jezgarnom sloju, oni se protežu preko cijele mrežnjače.[2]

Glavna uloga Müllerovih ćelija je održavanje strukturne i funkcijske stabilnosti mrežnjače. To uključuje regulaciju ivanćelijskog okruženja, prihvatanjem neurotransmitera, uklanjanjem krhotina, regulacijom nivoa K+, skladištenjem glikogena, električnom izolacijom receptora i drugih neurona; pružaju imehaničku potporu neuronima mrežnjače.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Müllerove glijine ćelije su razvojno izvedene iz dvije različite skupine ćelija. Jedine su glijine ćelije mrežnjače koje dijele zajedničku ćelijsku lozu sa mrežnjačnim neuronima. Međutim, pokazalo se da jedan podskup Müllerove glije potiče iz ćelija nervog grebena.[3] Oni bi trebali biti kritični za razvoj mrežnjače kod miševa, služeći kao promotori rasta mrežnjače i histogeneze putem nespecifičnog esterazom posredovanog mehanizma.[4] Implicitno, Müllerova glija također služi kao ćelija putokaza za razvoj neuronskih akson u mrežnnjači kokoši.[5] Studije koje koriste model zebra ribe, za Usherov sindrom implicirale su ulogu Müllerove glije u sinaptogenezi, tj. formiranju sinapsa.[6]

Nervna podrška[uredi | uredi izvor]

Prostorni odnos između Müllerovih ćelija i mikroglije

Kao i ostale glijine ćelije, Müllerova glija ima sekundarnu, ali važnu ulogu za neuronima. Kao takva, pokazalo se da služi kao važan posrednik neurotransmitera (acetilholina i GABA, posebno razgradnje i održavanja povoljnog mikrookruženja mrežnjače kod kornjača.[7]Također se pokazalo da su ćelijeMüllerove glije važne za indukciju enzima glutamin-sintetaze u pilećim embrionima,[8] koji je važan akter u regulaciji koncentracije glutamina i amonijaka u centralnom nervnom sistemu. Dalje su identificirane kao ključne za prijenos svjetlosti kroz mrežnjaču kičmenjaka, zbog jedinstvenog oblika lijevka, orijentacije unutar mrežnjače i povoljnijih fizičkih svojstava.[9]

Upotreba u istraživanju[uredi | uredi izvor]

Müller glia se sada proučava zbog uloge u nrvnoj regeneraciji, što je fenomen za koji nije poznato da se javlja kod ljudi.[10] Studije ovog kraja Müllerove glije obavljene su na zebra-ribama[11][12] i kokošima,[13], ali tačan molekulski mehanizam regeneracije ostaje nejasan. Daljnja ispitivanja izvedena na miševima pokazala su da je prekomjerna ekspresija gena Ascl1 u Müllerovoj gliji, zajedno s primjenom histonskih deaktivirajućih inhibitora omogućila regeneraciju mrežnjača iz Müllerove glije.[14] Studije na ljudskim modelima pokazale su da Müllerova glija ima potencijal da služi kao matične ćelije u mrežnjači odraslih[15] i efikasni su progenitori fotoreceptora.[16]

Oštećenje ćelija mrežnjače dovodi do toga da Müllerove ćelije doživljavaju gliozu. Rezultat odgovora varira. ovisno o oštećenju i organizmu u kojem je došlo do te štete.[2][17] Pokazano je na zebra-ribama da Müllerova glia prolazi dediferencijaciju u multipotentnost matičnih ćelija. Progenitorna ćelija se tada može podijeliti i diferencirati na brojne tipove ćelija mrežnjače, uključujući fotoreceptorske ćelije, koje su možda oštećene tokom ozljede.[18]Pored toga, dalja istraživanja su pokazala da Müllerova glija djeluje kao sakupljač svjetlosti u oku sisara, analogno ploči optička vlakno, usmjeravajući svjetlost na štapiće i čepiće fotoreceptora.[9]

Akvaporin-4 u Müllerovoj ćeliji pacova, prebacuje vodu u staklasto tijelo.[19][20]

Izvješteno je da Müllerove ćelije mogu biti oštećene predoziranjem niacinom.[21][22]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Müller, Heinrich (1851). "Zur Histologie der Netzhaut" (PDF). Zeitschrift für Wissenschaftliche Zoologie. 3: 234–237.
  2. ^ a b Goldman, Daniel (July 2014). "Müller glia cell reprogramming and retina regeneration". Nature Reviews Neuroscience. 15 (7): 431–442. doi:10.1038/nrn3723. PMC 4249724. PMID 24894585.
  3. ^ Hamon, Annaïg; et al. (October 2015). "Müller Glial Cell-Dependent Regeneration of the Neural Retina: An Overview Across Vertebrate Model Systems". Developmental Dynamics. 245 (7): 727–738. doi:10.1002/DVDY.24375. PMC 4900950. PMID 26661417.
  4. ^ Bhattacharjee, J; Sanyal, S (1975). "Developmental origin and early differentiation of retinal Müller cells in mice". Journal of Anatomy. 120 (Pt 2): 367–72. PMC 1231976. PMID 1201967.
  5. ^ Meller, K.; Tetzlaff, W. (1976). "Scanning electron microscopic studies on the development of the chick retina". Cell and Tissue Research. 170 (2). doi:10.1007/bf00224296.
  6. ^ Phillips, J. B.; Blanco-Sanchez, B.; Lentz, J. J.; Tallafuss, A.; Khanobdee, K.; Sampath, S.; Jacobs, Z. G.; Han, P. F.; Mishra, M.; Titus, T. A.; Williams, D. S.; Keats, B. J.; Washbourne, P.; Westerfield, M. (2011). "Harmonin (Ush1c) is required in zebrafish Muller glial cells for photoreceptor synaptic development and function". Disease Models & Mechanisms. 4 (6): 786–800. doi:10.1242/dmm.006429. PMC 3209648. PMID 21757509.
  7. ^ Sarthy, P.; Lam, D. M. (1978). "Biochemical studies of isolated glial (muller) cells from the turtle retina". The Journal of Cell Biology. 78 (3): 675–84. doi:10.1083/jcb.78.3.675. PMC 2110200. PMID 29902.
  8. ^ Linser, P.; Moscona, A. A. (1979). "Induction of glutamine synthetase in embryonic neural retina: Localization in Muller fibers and dependence on cell interactions". Proceedings of the National Academy of Sciences. 76 (12): 6476–80. Bibcode:1979PNAS...76.6476L. doi:10.1073/pnas.76.12.6476. PMC 411888. PMID 42916.
  9. ^ a b Franze, K.; Grosche, J.; Skatchkov, S. N.; Schinkinger, S.; Foja, C.; Schild, D.; Uckermann, O.; Travis, K.; Reichenbach, A.; Guck, J. (2007). "Muller cells are living optical fibers in the vertebrate retina". Proceedings of the National Academy of Sciences. 104 (20): 8287–92. Bibcode:2007PNAS..104.8287F. doi:10.1073/pnas.0611180104. PMC 1895942. PMID 17485670. Sažetak. Nepoznati parametar |laydate= zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-date=) (pomoć); Nepoznati parametar |laysource= zanemaren (prijedlog zamjene: |lay-source=) (pomoć)
  10. ^ WebVision: Regeneration in the Visual System of Adult Mammals
  11. ^ Fausett, B. V.; Goldman, D. (2006). "A Role for α1 Tubulin-Expressing Müller Glia in Regeneration of the Injured Zebrafish Retina". Journal of Neuroscience. 26 (23): 6303–13. doi:10.1523/jneurosci.0332-06.2006. PMID 16763038.
  12. ^ Raymond, Pamela A; Barthel, Linda K; Bernardos, Rebecca L; Perkowski, John J (2006). "Molecular characterization of retinal stem cells and their niches in adult zebrafish". BMC Developmental Biology. 6: 36. doi:10.1186/1471-213X-6-36. PMC 1564002. PMID 16872490.
  13. ^ Fischer, Andy J.; Reh, Thomas A. (2001). "Müller glia are a potential source of neural regeneration in the postnatal chicken retina". Nature Neuroscience. 4 (3): 247–52. doi:10.1038/85090. PMID 11224540.
  14. ^ Jorstad, Nikolas L.; Wilken, Matthew S.; Grimes, William N.; Wohl, Stefanie G.; VandenBosch, Leah S.; Yoshimatsu, Takeshi; Wong, Rachel O.; Rieke, Fred; Reh, Thomas A. (August 2017). "Stimulation of functional neuronal regeneration from Müller glia in adult mice". Nature. 548 (7665): 103–107. Bibcode:2017Natur.548..103J. doi:10.1038/nature23283. PMC 5991837. PMID 28746305.
  15. ^ Bhatia, Bhairavi; Jayaram, Hari; Singhal, Shweta; Jones, Megan F.; Limb, G. Astrid (2011). "Differences between the neurogenic and proliferative abilities of Müller glia with stem cell characteristics and the ciliary epithelium from the adult human eye". Experimental Eye Research. 93 (6): 852–61. doi:10.1016/j.exer.2011.09.015. PMC 3268355. PMID 21989110.
  16. ^ Giannelli, Serena G.; Demontis, Gian Carlo; Pertile, Grazia; Rama, Paolo; Broccoli, Vania (2011). "Adult Human Müller Glia Cells Are a Highly Efficient Source of Rod Photoreceptors". Stem Cells. 29 (2): 344–56. doi:10.1002/stem.579. PMID 21732491.
  17. ^ Bringmann, Andreas; Iandiev, Ianors; Pannicke, Thomas; Wurm, Antje; Hollborn, Margrit; Wiedemann, Peter; Osborne, Neville N.; Reichenbach, Andreas (November 2009). "Cellular signaling and factors involved in Müller cell gliosis: Neuroprotective and detrimental effects". Progress in Retinal and Eye Research. 28 (6): 423–451. doi:10.1016/j.preteyeres.2009.07.001. PMID 19660572.
  18. ^ Bernardos, R. L.; Barthel, L. K.; Meyers, J. R.; Raymond, P. A. (2007). "Late-Stage Neuronal Progenitors in the Retina Are Radial Muller Glia That Function as Retinal Stem Cells". Journal of Neuroscience. 27 (26): 7028–40. doi:10.1523/JNEUROSCI.1624-07.2007. PMC 6672216. PMID 17596452.
  19. ^ Simó, Rafael; Villarroel, Marta; Corraliza, Lídia; Hernández, Cristina; Garcia-Ramírez, Marta (2010). "The Retinal Pigment Epithelium: Something More than a Constituent of the Blood-Retinal Barrier—Implications for the Pathogenesis of Diabetic Retinopathy". Journal of Biomedicine and Biotechnology. 2010: 1–15. doi:10.1155/2010/190724. PMC 2825554. PMID 20182540.
  20. ^ Jo, A. O.; Ryskamp, D. A.; Phuong, T. T. T.; Verkman, A. S.; Yarishkin, O.; MacAulay, N.; Kri Aj, D. (2015). "TRPV4 and AQP4 Channels Synergistically Regulate Cell Volume and Calcium Homeostasis in Retinal Muller Glia". Journal of Neuroscience. 35 (39): 13525–37. doi:10.1523/JNEUROSCI.1987-15.2015. PMC 4588615. PMID 26424896.
  21. ^ "Eye damage linked to popular over-the-counter vitamin that lowers cholesterol can be reversed". Science X network: Medical Xpress. 29 October 2019.
  22. ^ Lee, Jessica G.; Patel, Anu; Bertolucci, Alessandra; Rosen, Richard B. (2019). "Optical Coherence Tomography, Fluorescein Angiography, and Electroretinography Features of Niacin Maculopathy: New Insight Into Pathogenesis". Journal of VitreoRetinal Diseases. 3: 247412641987756. doi:10.1177/2474126419877567. ISSN 2474-1264.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]