Mađarska deklaracija nezavisnosti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mađarska deklaracija nezavisnosti
Kossuth biva izabran za predsjednika
Izvorni naziv Magyar függetlenségi nyilatkozat
Datum14. april 1849. (1849-04-14)
MjestoDebrecen
LokacijaVelika protestantska crkva
Koordinate47°31′55″N 21°37′26″W / 47.53194°N 21.62389°W / 47.53194; -21.62389Koordinate: 47°31′55″N 21°37′26″W / 47.53194°N 21.62389°W / 47.53194; -21.62389

Mađarskom deklaracijom nezavisnosti proglašena je nezavisnost Ugarske od Habsburške Monarhije tokom Mađarske revolucije 1848. Predstavio ju je Narodnoj skupštini na zatvorenoj sjednici 13. aprila 1849. Lajos Kossuth, a sljedećeg dana i na otvorenoj sjednici, uprkos političkom protivljenju unutar Mađarske stranke mira, kada je i jednoglasno usvojena.[1][2]

Kossuth je sam objavio Deklaraciju u Velikoj protestantskoj crkvi u Debrecenu. U njoj su Habsburgovci optuženi za zločine:

Kuća Habsburg-Lothringen bez primjera je u svojim krivokletstvima (...) Njena odlučnost da uništi nezavisnost Mađarske bila je popraćena nizom zločinačkih radnji, uključujući pljačke, uništavanje imovine vatrom, ubistva, sakaćenja (...) Čovječanstvo će zadrhtati čitajući ovu sramotnu stranicu historije. (...) Kuća Habsburg izgubila je pravo na prijestolje.

Kossuth, prema: Franz Liszt: Vajmarske godine[3]

U govoru na banketu pred Njujorškom korporacijom Kossuth je pozvao Sjedinjene Američke Države da priznaju mađarsku nezavisnost, rekavši:

Treći predmet mojih skromnih želja, gospodo, jest priznanje nezavisnosti Mađarske. (...) Naša Deklaracija nezavisnosti nije samo jednoglasno izglasana u našem Kongresu nego su svaki okrug, svaka općina, svečano izjavili pristanak i privrženost njoj; tako je postala ne nametnuta nego prihvaćena od cijele Kraljevine i ratificirana temeljnim zakonima Ugarske.

Kossuth, prema Headleyjevom Kossuthovom životu[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ András Boros-Kazai (2005). "Hungary". u Richard Frucht (ured.). Eastern Europe: an introduction to the people, lands, and culture. 1. ABC-CLIO. str. 354. ISBN 9781576078006.
  2. ^ Miklós Molnár (2001). A concise history of Hungary. Cambridge concise histories. Anna Magyar. Štamparija Univerziteta u Cambridgeu. str. 192–193. ISBN 9780521667364.
  3. ^ Alan Walker (1997). Franz Liszt: The Weimar years, 1848–1861. Franz Liszt. 2 (2. izd.). Štamparija Univerziteta Cornell. str. 63–64. ISBN 9780801497216.
  4. ^ Phineas Camp Headley (1852). The life of Louis Kossuth, governor of Hungary: including notices of the men and scenes of the Hungarian revolution; to which is added an appendix containing his principal speeches, &c (10. izd.). Auburn: Derby and Miller. str. 415, 417–418.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]