Mahala
Mahale su glavne gradske četvrti bosanskohercegovačkih gradova koje su bile namijenjene isključivo stanovanju.[1]
Nastaju dolaskom Osmanlija na prostore Bosne koji formiraju gradove orijentalnog tipa. Mahale su okruživale čaršiju (zanatsko i trgovačko jezgro grada sa hanovima, hamamima, bezistanima, džamijama i drugim bogomoljama), a imale su u svom jezgru manju džamiju ili mesdžid, uz džamiju mekteb (osnovna škola), pa česmu, harem, pekare, trgovinu živežnim namirnicama, a sve je to služilo potrebama četrdesetak do pedeset individualnih porodičnih kuća. Jednoj čaršiji u gradu odgovarao je često veliki broj mahala.
U mahalama je bio svojstven kult komšiluka, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost ljudi. Danas se mahalama nazivaju samo neka periferna mjesna područja, a nekada ih je bilo mnogo više. Samo je u Sarajevu bilo oko šezdeset mahala. Neke od poznatijih su: Bistrik, Vratnik, Alifakovac, Ćemaluša, Dženetića mahala, Bjelave ravne, Strošići, Hrid, Širokača sokak, Abdesthana itd, a njihova imena govore o slikovitosti bosanskog jezika i njegovom specifičnom spoju sa turcizmima.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Fejzic, Emir; Fejzic, Irma. Sarajevska_carsija_od_Mustaj_pasinog_mejdana_do_Telala.pdf (PDF). str. 17.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- https://www.spomenici-sa.ba/wp-content/uploads/2022/05/Mevlida-Serdarevi%C4%87.pdf
- https://ikj.ff.sum.ba/wp-content/themes/IKJ/images/dokumenti/2015/24%20Sanja%20Zadro.pdf
- https://iziz.unsa.ba/pdf/Zbornik_Opsada%20i%20odbrana%20Sarajeva.pdf
- https://www.urbanmagazin.ba/vedad-drljevic-mahala-je-posljednje-utociste-za-ocuvanje-kulturne-bastine-ali-tu-bitku-polagano-gubi/
- https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sarajevske-mahale-poseban-fenomen-naseg-grada/132288
- https://hrcak.srce.hr/clanak/104783