Mahmud-babino turbe

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mahmud-babino turbe u Mostaru

Turbe Mahmud-babe nalazi se u blizini današnje pijace na Maloj Tepi u Mostaru. Prema natpisu (tarihu) koji se nalazi uklesan u ploču iznad ulaznih vrata, njegova zgrada izgrađena je na temeljima starije zgrade koja je u potpunosti dotrajala, a novo zdanje datirano je na 1876. godine, odnosno 1293. godinu po Hidžretskom kalendaru. Turbe je sagrađeno od lomljenog kamena i pokriveno pločom. Natpis se sastoji od pet dvostiha i djelomično je oštećen, pa se ne može u cijelosti pročitati. Predvorje (hajat) uzdignuto je od zemlje oko 60 centimetara i njegov krov drže četiri tanka drvena stuba.[1] Početkom 1951. godine, krov turbeta se srušio kao i predvorje pred ulaznim vratima. Rekonstruirano je 1991. godine, i danas je u dobrom stanju.

Mahmud-babin mezar nalazi se u sredini turbeta i na njemu je izgrađen sarkofag od kamenih ploča sa dva nišana. Na uzglavnom nišanu postoji natpis koji potvrđuje da je Mahmud umro 1572. godine, odnosno 980. godine po Hidžretskom kalendaru. Prema legendi, Mahmud je bio brat mostarskog vakifa Koski Mehmed-paše, a Mahmud je dovršio izgradnju Koski Mehmed-pašine džamije i bio prvi imam te džamije i šejh njegovog hanikaha. Smrt ga je zatekla na navedenim dužnostima, pa je i sahranjen nedaleko od džamije na Maloj Tepi. Istinitost ove predaje dovodi u pitanje već pomenuti natpis sa uzglavnog nišana u kojem se navodi da je Mahmud umro 45 godina prije izgradnje same džamije.

Legende o Mahmud-babi su široko rasprostranjene među ljudima, pa se navodi da mu je u jednom boju odsječena glava, koju je on donio na Malu Tepu i tu pao mrtav. Na istom mjestu je sahranjen i tu mu je narod u kasnijim godinama sagradio turbe. Jedna predaja nam ukazuje da je Mahmud-baba bio evlija (dobri). Naime, kada bi ljudi išli na podne namaz u džamiju, Mahmud bi silazio do Neretve. Narod je to primjetio i jednom prilikom poslao je dječaka da ga prati i kada je dječak došao do vode, Mahmud mu je rekao da mu stane na nogu i zatvori oči što je dječak i uradio, pa su se obojica u tren oka našla kod jedne džamije ispred koje je mnogo ljudi obavljalo molitvu. Dječak je kasnije narodu ispričao sve što se desilo i u ruci donio stručak mirišljave trave, pa je zaključeno da Mahmud svaki dan podne namaz obavlja kod Ćabe u Meki.[2]

Turbe je bilo mjesto sastajanja konzervativnih ljudi koji su tu palili svijeće i molili za ostvarenje nekih želja. Vakif Čorda sagradio je pred turbetom tepicu i odredio je da se njen zakupnik mora pobrinuti da u bardaku u turbetu uvijek bude vode. Prema predaji, bardak s vodom svako jutro osvanuo bi prazan a peškir bi bio vlažan, pa se zaključilo da Mahmud-baba svake noći ustaje iz mezara. uzima abdest i obavlja namaz.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Islamski kulturni centar Mostar, 2005., str. 109.
  2. ^ a b Isto, str. 110.