Idi na sadržaj

Majčina smrt

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Majčina smrt
Drugi naziviMajčinski mortalitet
Majka umire i anđeli je odnose dok joj odvode novorođenče, grob iz 1863. u Striesener Friedhofu u Dresdenu.
SpecijalnostGinekologija, akušerstvo
SimptomiPredsmrtne kmplikacije
KomplikacijeDugotrajno iscrpljivanje
Uobičajeno pojavljivanjeDok je trudna ili u roku od šest sedmica nakon završetka trudnoće (Američki koledž akušera i ginekologa: Smrtni slučajevi povezani s trudnoćom, uključuju sve smrtne slučajeve koji se dogode u roku od godinu dana od završetka trudnoće)
TrajanjeTrenutno ili vrijabilno
VrsteDirektne i indirektne akušerske smrti
UzrociŠirom svijeta najčešći su postporođajno krvarenje (15%), komplikacije od nesigurnog abortusa (15%), hipertenzivni poremećaji trudnoće (10%), postporođajna infekcija (8%) i ometan porođaj (6%). Ostali uzroci uključuju krvne ugruške (3%) i već postojeća stanja (28%).
Faktori rizikaTrenutna smrt, samoubistvo
Dijagnostička metodaMrtvozornička
Diferencijalna dijagnozaNormalan porođaj
PrevencijaPravovremena dijagnoza
FrekvencijaDo 2017. godine, svjetska stopa smrtnosti majki smanjila se za 44% u odnosu na 1990. godinu
SmrtnostUNFPA je procijenio da je 303.000 žena umrlo od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem u 2015

Majčina smrt ili majčinski mortalitet definiran je na malo drugačije načine od strane nekoliko različitih zdravstvenih organizacija. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira majčinsku smrt kao smrt trudne majke zbog komplikacije povezanih s trudnoćom, osnovnim stanjima pogoršanim trudnoćom ili liječenjem ovih stanja. To se može dogoditi ili dok je trudna ili u roku od šest sedmica nakon završetka trudnoće.[1] Definicija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom koju je odredio CDC proširuje period razmatranja kako bi uključio godinu dana od završetka trudnoće.[2][3] Smrtni slučajevi povezani s trudnoćom, kako ih definira Američki koledž opstetričara i ginekologa (ACOG), uključuju sve smrtne slučajeve koji se dogode u roku od godinu dana od završetka trudnoće.[4] Identifikacija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom važna je za odlučivanje o tome je li trudnoća bila direktan ili indirektan uzrok smrti.

Postoje dvije glavne mjere koje se koriste kada se govori o stopama smrtnosti majki u zajednici ili zemlji. To su omjer smrtnosti majki i stopa smrtnosti majki, obje skraćeno "MMR".[5] Do 2017. godine, svjetska stopa smrtnosti majki smanjila se za 44% u odnosu na 1990. godinu; međutim, svakog dana 808 žena umire od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem.[6] Prema izvještaju Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) iz 2017. godine, otprilike svake dvije minute jedna žena umre zbog komplikacija nastalih prilikom porođaja ili trudnoće. Na svaku ženu koja umre, dolazi oko 20 do 30 žena koje dožive povredu, infekciju ili druge komplikacije povezane s porođajem ili trudnoćom.[6]

UNFPA je procijenio da je 303.000 žena umrlo od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem u 2015.[6][7] SZO dijeli uzroke smrti majki u dvije kategorije: direktne akušerske smrti' i 'indirektne akušerske smrti.' Direktne akušerske smrti su uzroci smrti zbog komplikacija trudnoće, porođaja ili prekida porođaja. Na primjer, to može biti od teško krvarenje do ometan porođaj, za koje postoje visoko efikasne intervencije.[1][8] Indirektne akušerske smrti uzrokovane su time što trudnoća ometa ili pogoršava postojeće stanje, poput srčanih problema.[1]

Kako su žene dobile pristup planiranju porodice i kvalifikovanim porođajnim asistentima uz rezervnu hitnu akušersku njegu, globalna stopa smrtnosti majki pala je sa 385 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece 1990. godine na 216 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođene djece 2015.[6][7] Mnoge zemlje su prepolovile stope smrtnosti majki u posljednjih 10 godina.[6] Iako su učinjeni pokušaji da se smanji smrtnost majki, postoji mnogo prostora za poboljšanje, posebno u regijama s niskim resursima. Preko 85% smrtnih slučajeva majki događa se u zajednicama s niskim resursima u Africi i Aziji.[6] U regijama s većim resursima, još uvijek postoje značajna područja s prostorom za rast, posebno kada se radi o rasnim i etničkim razlikama i nejednakostima u stopama smrtnosti i morbiditeta majki.[4][7]

Sveukupno, smrtnost majki je važan pokazatelj zdravlja zemlje i odražava se na njenu zdravstvenu infrastrukturu.[4] Smanjenje broja smrtnih slučajeva majki je važan cilj mnogih zdravstvenih organizacija širom svijeta.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Direktne akušerske smrti

[uredi | uredi izvor]

Pregled

[uredi | uredi izvor]

Direktne akušerske smrti su posljedica komplikacija trudnoće, porođaja, prekida trudnoće ili komplikacija koje proizlaze iz njihovog upravljanja.[1]

Uzroci majčine smrti variraju ovisno o regiji i nivou pristupa. Prema studiji objavljenoj u The Lancet koja je obuhvatila period od 1990. do 2013. godine, najčešći uzroci majčine smrti širom svijeta su postporođajno krvarenje (15%), komplikacije od nesigurnog abortusa (15%), hipertenzijski poremećaji trudnoće (10%), postporođajna infekcija (8%) i ometan porođaj (6%).[8] Ostali uzroci uključuju krvne ugruške (3%) i već postojeća stanja (28%).[9]

Opisi po stanjima

[uredi | uredi izvor]

Postporođajno krvarenje se javlja kada postoji nekontrolirano krvarenje iz maternice, grlića maternice ili vaginskog zida nakon porođaja. To se može dogoditi kada se maternica ne kontrahira pravilno nakon porođaja, kada u maternici ostane placente ili postoje posjekotine na grliću maternice ili vagini od porođaja.[10]

Hipertenzijski poremećaj u trudnoći javlja se kada tijelo nepravilno reguliše krvni pritisak. U trudnoći je to zbog promjena na nivou krvnih sudova, vjerovatno zbog posteljice.[11] Ovo uključuje medicinska stanja kao što su gestacijska hipertenzija i preeklampsija.

Postporođajne infekcije su infekcije maternice ili drugih dijelova reproduktivnog trakta nakon završetka trudnoće. Obično su bakterijske i uzrokuju groznicu, pojačan bol i iscjedak neugodnog mirisa.[12]

Otežan porođaj se javlja kada se beba ne pomiče pravilno u karlicu i izvan tijela tokom porođaja. Najčešći uzrok otežanog porođaja je kada je bebina glava prevelika ili postavljena pod uglom koji joj ne dozvoljava prolazak kroz karlicu i porođajni kanal.[13]

Krvni ugrušci mogu se pojaviti u različitim krvnim sudovima u tijelu, uključujući krvne sudove u rukama, nogama i plućima. Mogu uzrokovati probleme u plućima, kao i putovati do srca ili mozga, što dovodi do komplikacija.[14]

Nesiguran abortus

[uredi | uredi izvor]

Kada je abortus legalan i dostupan, široko se smatra sigurnijim za majku od nošenja trudnoće do termina i porođaja. U stvari, studija objavljena u časopisu Obstetrics & Gynecology izvijestila je da u Sjedinjenim Američkim Državama nošenje trudnoće do termina i porođaj djeteta dolaze sa 14 puta većim rizikom od smrti za majku u poređenju sa legalnim abortusom.[15] Međutim, u mnogim regijama svijeta, abortus nije legalan i može biti opasan za majku.[15][16][17] Smrti majki uzrokovane nepravilno izvedenim procedurama mogu se spriječiti i doprinose 13% stopi smrtnosti majki širom svijeta. Ovaj broj se povećava na 25% u zemljama gdje su drugi uzroci smrtnosti majki niski, kao što su zemlje istočne Evrope i Južne Amerike. Zbog toga su nesigurne prakse abortusa vodeći uzrok smrti majki širom svijeta.[18]

Nesiguran abortus je još jedan glavni uzrok smrti majki širom svijeta. U regijama gdje je abortus legalan i dostupan, siguran je i ne doprinosi značajno ukupnim stopama smrtnosti majki.[7][15][16] Međutim, u regijama gdje abortusi nisu legalni, dostupni ili regulirani, nesigurne prakse abortusa mogu uzrokovati značajne stope smrtnosti majki.[19] Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2009. godine, svakih osam minuta jedna žena je umrla od komplikacija nastalih zbog nesigurnih abortusa.[20]

Nesigurne prakse abortusa SZO definira kao postupke koje izvodi osoba bez odgovarajuće obuke i/ili one koje se izvode u okruženju koje se ne smatra sigurnim ili čistim.[18][21] Koristeći ovu definiciju, SZO procjenjuje da se od 45 miliona abortusa koji se obave svake godine u svijetu, 19 miliona smatra nesigurnim, a 97% ovih nesigurnih abortusa se događa u zemljama u razvoju.[18] Komplikacije uključuju krvarenje, infekciju, sepsu i genitalnu traumu.[22]

Stope

[uredi | uredi izvor]
Infografika – Historija smrtnosti majki u Indiji

Postoje četiri primarne vrste izvora podataka koji se koriste za prikupljanje podataka o stopama smrtnosti majki povezanih s abortusom: povjerljivi upiti, podaci o registraciji, usmena autopsija i izvori podataka iz ustanova. Usmena autopsija je sistematski alat koji se koristi za prikupljanje informacija o uzroku smrti od laika, a ne od medicinskih stručnjaka.[23] Povjerljivi upiti o smrti majki se ne dešavaju često na nacionalnom nivou u većini zemalja. Sistemi registracije se obično smatraju "zlatnim standardom" za mjerenje smrtnosti. Međutim, pokazalo se da propuštaju između 30 i 50% svih smrtnih slučajeva majki.[23] Još jedna briga za sisteme registracije je da se 75% svih porođaja u svijetu događa u zemljama u kojima ne postoje sistemi registracije vitalnih događaja, što znači da mnogi smrtni slučajevi majki koji se dogode tokom ovih trudnoća i porođaja možda nisu pravilno zabilježeni ovim metodama. Postoje i problemi s korištenjem verbalnih autopsija i drugih oblika anketiranja u evidentiranju stopa smrtnosti majki. Na primjer, spremnost porodice da učestvuje nakon gubitka voljene osobe, pogrešna klasifikacija uzroka smrti i nedovoljno prijavljivanje svih sadašnjih prepreka pravilnom prijavljivanju uzroka smrtnosti majki. Konačno, potencijalni problem s prikupljanjem podataka o smrtnosti majki u ustanovama je vjerovatnoća da će žene koje dožive komplikacije povezane s abortusom potražiti njegu u medicinskim ustanovama. To je zbog straha od društvenih reperkusija ili pravnih aktivnosti u zemljama gdje je nesiguran abortus uobičajen, budući da je vjerovatnije da će biti pravno restriktivan i/ili više stigmatizirajući.[23] Još jedna briga za probleme vezane za greške u pravilnom izvještavanju radi tačnog razumijevanja smrtnosti majki je činjenica da globalne procjene smrtnosti majki povezanih sa određenim uzrokom predstavljaju one povezane s abortusom kao udio ukupne stope smrtnosti. Stoga se svaka promjena, bilo pozitivna ili negativna, u stopi smrtnosti povezane s abortusom poredi samo u odnosu na druge uzroke, a to ne omogućava pravilne implikacije o tome da li abortusi postaju sigurniji ili manje sigurni u odnosu na ukupnu smrtnost žena.[23]

Prevencija

[uredi | uredi izvor]

Prevencija i smanjenje smrtnosti porodilja jedan je od Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, posebno Cilj 3, "Dobro zdravlje i blagostanje". Promocija efikasne upotrebe kontracepcije i informisanja šire populacije, uz pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, može pomoći u smanjenju broja nesigurnih abortusa. Za zemlje koje dozvoljavaju kontracepciju, trebalo bi uspostaviti programe koji će omogućiti lakšu dostupnost ovih lijekova.[22] Međutim, samo ovo neće eliminisati potražnju za sigurnim uslugama. Svijest o sigurnim uslugama abortusa, zdravstveno obrazovanje o prenatalnim pregledima i pravilna primjena dijete tokom trudnoće i dojenja također doprinose njenoj prevenciji.[24]

Indirektne akušerske smrti

[uredi | uredi izvor]

Indirektne akušerske smrti uzrokovane su postojećim zdravstvenim problemom pogoršanim trudnoćom ili novonastalim zdravstvenim problemom koji nije povezan s trudnoćom.[1][25] Smrtni slučajevi tokom trudnoće, ali koji nisu povezani s njom, nazivaju se „slučajnim“, „incidentnim“ ili neakušerskim smrtnim slučajevima majki.

Indirektni uzroci uključuju malariju, anemiju,[26] HIV/AIDS i kardiovaskularne bolesti, koje sve mogu zakomplicirati trudnoću ili biti pogoršane njome.[27] Faktori rizika povezani sa povećanom smrtnošću majki uključuju godine majke, gojaznost prije trudnoće, druga postojeća hronična zdravstvena stanja i carski rez.[28][29]

Faktori rizika

[uredi | uredi izvor]

Prema publikaciji SZO iz 2004. godine, sociodemografski faktori poput godina, pristupa resursima i nivoa prihoda značajni su pokazatelji ishoda trudnoće. Mlade majke suočavaju se s većim rizikom od komplikacija i smrti tokom trudnoće u odnosu na starije majke,[30] posebno adolescenti u dobi 15 godina ili mlađi.[31] Adolescentice imaju veći rizik od postporođajnog krvarenja, endometritisa, operativnog vaginskog porođaja, epiziotomije, niske porođajne težine, prijevremenog porođaja i male težine za gestacijsku dob dojenčadi, što sve može dovesti do smrti majke.[31] Vodeći uzrok smrti djevojčica u dobi od 15 godina u zemljama u razvoju su komplikacije tokom trudnoće i porođaja. U prosjeku imaju više trudnoća nego žene u razvijenim zemljama, a pokazalo se da će 1/180 15-godišnjih djevojčica u zemljama u razvoju koje zatrudne umrijeti zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja. Ovo se upoređuje sa ženama u razvijenim zemljama, gdje je vjerovatnoća 1/4900 živorođenih. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama, kako mnoge žene starije dobi nastavljaju rađati djecu, stopa smrtnosti majki porasla je u nekim državama, posebno među ženama starijim od 40 godina.[28]

Žene u zemljama s niskim prihodima suočavaju se s doživotnim rizikom od smrti majke – definiranim kao vjerovatnoća da će 15-godišnja djevojčica umrijeti od majčinih uzroka – od 1/66, u odnosu na 1/7933 u zemljama s visokim prihodima.[32]

Na ishode trudnoće utiču i strukturna podrška i podrška porodice.[33] Nadalje, socijalni nedostatak i socijalna izolacija negativno utječu na zdravlje majki, što može dovesti do povećanja smrtnosti majki.[34] Pored toga, nedostatak pristupa kvalifikovanoj medicinskoj njezi tokom porođaja, udaljenost putovanja do najbliže klinike radi dobijanja odgovarajuće njege, broj prethodnih porođaja, prepreke u pristupu preneonatusnoj medicinskoj njezi i loša infrastruktura povećavaju smrtnost majki.[30]

Model tri kašnjenja

[uredi | uredi izvor]

Model tri kašnjenja opisuje tri ključna faktora koja sprečavaju žene da dobiju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu majke.[35] Ovi faktori uključuju:

  1. Kašnjenje u traženju pomoći
  2. Kašnjenje u dobijanju pomoći
  3. Kašnjenje u primanju adekvatne i odgovarajuće njege [36]

Kašnjenja u traženju njege uzrokovana su odlukama trudnica i/ili drugih osoba koje donose odluke. Osobe koje donose odluke mogu uključivati supružnika i članove porodice.[36] Primjeri razloga za kašnjenje u traženju njege uključuju nedostatak znanja o tome kada potražiti njegu, nemogućnost priuštiti zdravstvenu njegu i potrebu žena za dozvolom članova porodice.[35][36]

Kašnjenja u traženju njege uključuju faktore kao što su ograničenja u prijevozu do medicinske ustanove, nedostatak adekvatnih medicinskih ustanova u tom području i nedostatak povjerenja u medicinu.[37]

Kašnjenja u primanju adekvatne i odgovarajuće njege mogu biti rezultat nedovoljnog broja obučenih pružatelja usluga, nedostatka odgovarajućih potrepština i nedostatka hitnosti ili razumijevanja hitne situacije.[35][36]

Model tri kašnjenja ilustruje da postoji mnoštvo složenih faktora, i socioekonomskih i kulturnih, koji mogu dovesti do smrti majke.[35]

Mjerenje

[uredi | uredi izvor]

Četiri mjere smrti majke su stopa smrtnosti majki (MMR), stopa smrtnosti majki, doživotni rizik od smrti majke i udio smrtnih slučajeva majki među smrtnim slučajevima žena u reproduktivnoj dobi (PM). Stopa smrtnosti majki (MMR) je odnos broja smrtnih slučajeva majki tokom datog vremenskog perioda na 100.000 živorođene djece tokom istog vremenskog perioda.[38] MMR se koristi kao mjera kvaliteta zdravstvenog sistema.

Stopa smrtnosti majki (MMR-stopa) je broj smrtnih slučajeva majki u populaciji podijeljen s brojem žena u reproduktivnoj dobi, obično izražen na 1.000 žena.[38]

Doživotni rizik od smrti majki je izračunata predikcija rizika od smrti žene nakon svake uzastopne trudnoće.[39] Izračun se odnosi na žene tokom njihovih reproduktivnih godina.[39] Rizik od smrtnosti majki tokom života odraslih može se izvesti korištenjem stope smrtnosti majki (MMR) ili stope smrtnosti majki (MMR-stopa).[38]

Udio smrtnih slučajeva majki među smrtnim slučajevima žena reproduktivne dobi (PM) je broj smrtnih slučajeva majki u određenom vremenskom periodu podijeljen s ukupnim brojem smrtnih slučajeva među ženama u dobi od 15 do 49 godina.[40] Pristupi mjerenju smrtnosti majki uključuju sistem civilne registracije, ankete domaćinstava, popis stanovništva, studije smrtnosti u reproduktivnoj dobi (RAMOS) i verbalne autopsije.[40] Najčešća metoda anketiranja domaćinstava, koju SZO preporučuje kao vremenski i isplativu, je metoda sestrinstva.[41]

Trendovi

[uredi | uredi izvor]

Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA; ranije poznat kao Fond Ujedinjenih nacija za aktivnosti u oblasti stanovništva) uspostavio je programe koji podržavaju napore u smanjenju smrtnosti majki. Ovi napori uključuju obrazovanje i obuku babica, podršku pristupu hitnim službama u mrežama za akušersku i novorođenčadsku njegu, te pružanje osnovnih lijekova i usluga planiranja porodice trudnicama ili onima koje planiraju trudnoću.[6] Oni također podržavaju napore za sisteme pregleda i odgovora u vezi sa smrtnošću majki.

Prema izvještaju Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo iz 2010. godine, zemlje s niskim resursima čine 99 % smrtnih slučajeva majki, a većina tih smrtnih slučajeva događa se u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji.[40] Globalno, zemlje s visokim i srednjim prihodima imaju niže stope smrtnosti majki od zemalja s niskim prihodima. Indeks ljudskog razvoja (HDI) čini između 82 i 85 % stopa smrtnosti majki među zemljama.[42] U većini slučajeva, visoke stope smrtnosti majki javljaju se u istim zemljama koje imaju visoke stope smrtnosti dojenčadi. Ovi trendovi odražavaju činjenicu da zemlje s višim prihodima imaju jaču zdravstvenu infrastrukturu, više ljekara, koriste naprednije medicinske tehnologije i imaju manje prepreka u pristupu njezi u odnosu na zemlje s niskim prihodima. U zemljama s niskim prihodima, najčešći uzrok smrti majki je krvarenje u trudnoći, nakon čega slijede hipertenzijski poremećaji u trudnoći. Ovo je u suprotnosti sa zemljama s visokim prihodima, u kojima je najčešći uzrok tromboembolija.[43] Između 1990. i 2015. godine, stopa smrtnosti majki smanjila se sa 385 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođene djece na 216 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece.[6][44] Neki faktori koji se pripisuju smanjenom broju smrtnih slučajeva majki u ovom periodu dijelom su posljedica pristupa koji su žene dobile uslugama planiranja porodice i kvalifikovanoj porođajnoj njezi (npr. babica, doktor ili obučena medicinska sestra), uz rezervnu akušersku njegu za hitne situacije koje se mogu pojaviti tokom porođaja.[6] Ovo se može dalje ispitati proučavanjem statistike u nekim dijelovima svijeta gdje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama odražavaju povećan broj smrtnih slučajeva majki. Visoke stope smrtnosti majki također odražavaju nejednak pristup zdravstvenim uslugama između zajednica s resursima i onih koje imaju visoke resurse ili su bogate.

Od 2000. do 2020. godine, globalna stopa smrtnosti majki smanjila se za 34,8% – sa 342 na 223 smrtna slučaja na 100.000 živorođene djece – od 2000. godine; međutim, preko 700 žena je i dalje umiralo svaki dan od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem koji su se mogli spriječiti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2023. godini smrt majki se dešavala gotovo svake dvije minute.[45][46] U 2023. godini, nešto više od 90% smrtnih slučajeva majki dogodilo se u zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima. Stopa smrtnosti majki u tim zemljama iznosila je 346 na 100.000 živorođene djece, u poređenju sa 10 na 100.000 živorođene djece u zemljama s visokim prihodima. U zemljama s visokim prihodima, rasne, etničke i razlike u prihodima i dalje utiču na ishode majčinstva.[45]

Prevencija

[uredi | uredi izvor]

Prema UNFPA, postoje četiri osnovna elementa za prevenciju majčine smrti.[6] To uključuje, prenatalnu njegu, pomoć pri porođaju, pristup hitnoj akušerskoj njezi i adekvatnu postnatalnu njegu. Preporučuje se da trudnice prime najmanje četiri prenatalna pregleda kako bi se provjerilo i pratilo zdravlje majke i fetusa. Drugo, stručno prisustvo na porođaju uz hitnu podršku kao što su ljekari, medicinske sestre i babice koji imaju vještine za vođenje normalnih porođaja i prepoznavanje početka komplikacija. Treće, hitna akušerska njega za rješavanje glavnih uzroka majčine smrti, a to su krvarenje, sepsa, nesiguran abortus, hipertenzivni poremećaji i opstrukcija porođaja. Konačno, postnatalna njega, koja se odvija šest sedmica nakon porođaja. Tokom ovog vremena mogu se javiti krvarenje, sepsa i hipertenzivni poremećaji, a novorođenčad su izuzetno ranjiva neposredno nakon porođaja. Stoga se toplo preporučuju kontrolne posjete zdravstvenog radnika radi procjene zdravlja majke i djeteta u postneonatusnom periodu. Osim toga, pouzdan pristup informacijama, saosjećajno savjetovanje i kvalitetne usluge za rješavanje bilo kakvih problema koji proizlaze iz abortusa (bilo da su sigurni ili nesigurni) mogu biti korisni u smanjenju broja smrtnih slučajeva majki.[18] U regijama gdje je abortus legalan, praksa abortusa mora biti sigurna kako bi se efikasno smanjio broj smrtnih slučajeva majki povezanih s abortusom.

Nadzor i odgovor na smrt majki je još jedna strategija koja se koristi za sprječavanje smrtnosti majki. Ovo je jedna od predloženih intervencija za smanjenje smrtnosti majki gdje se smrt majki kontinuirano preispituje kako bi se saznali uzroci i faktori koji su doveli do smrti. Informacije iz pregleda koriste se za davanje preporuka za djelovanje kako bi se spriječili budući slični smrtni slučajevi.[47] Pregledi smrtnosti majki i perineonatusnog perioda primjenjuju se već dugo širom svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2013. godine uvela smjernice za nadzor i odgovor na smrt majki i perinatalnog perioda (MPDSR). Studije su pokazale da djelovanje po preporukama MPDSR-a može smanjiti smrtnost majki i perineonatujsnog perioda poboljšanjem kvaliteta njege u zajednici i zdravstvenim ustanovama.

Prema sistematskom pregledu iz 2023. godine koji su objavili Institut za istraživanje ishoda usmjerenih na pacijenta (PCORI) i Agencija za istraživanje i kvalitet zdravstvene zaštite (AHRQ), "Više od 60 % smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom smatra se spriječivim".[48] Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) razvila je globalni cilj za okončanje sprječivih smrti povezanih s majčinskom smrtnošću.[30] Glavni cilj ove strategije je identificiranje i rješavanje uzroka morbiditeta i mortaliteta majki i reproduktivnog zdravlja. Cilj ove strategije je rješavanje nejednakosti u pristupu reproduktivnim, majčinskim i uslugama za novorođenčad, kao i kvaliteta njege uz univerzalno zdravstveno osiguranje. Mortalitet majki je teško izmjeriti. Zdravstveni informacioni sistemi, kao što su CRVS (Civilna registracija i vitalna statistika), u većini zemalja s niskim prihodima su slabi. Stoga ovi sistemi ne mogu pružiti tačne procjene mortaliteta majki. Čak i procjene izvedene iz kompletnog sistema kao što su CRV-ovi, pate od pogrešne klasifikacije i nedovoljnog prijavljivanja statistike o smrti majki. Strategija SZO također ima za cilj osigurati prikupljanje kvalitetnih podataka kako bi se bolje odgovorilo na potrebe žena i djevojčica, istovremeno poboljšavajući jednakost i kvalitet njege koja se pruža ženama.[49]

Preneonatusna njega

[uredi | uredi izvor]

Procijenjeno je da je 2015. godine ukupno 303.000 žena umrlo zbog uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem.[6] Većina ovih slučajeva bila je uzrokovana jakim krvarenjem, sepsom ili infekcijama, eklampsijom, opstrukcijom porođaja i posljedicama nesigurnih abortusa. Većina ovih uzroka se može spriječiti ili postoje vrlo učinkovite intervencije.[6] Važan faktor koji doprinosi stopi smrtnosti majki je pristup i mogućnost primanja preneonatusne njege. Žene koje ne primaju taskvu njegu imaju tri do četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od komplikacija nastalih uslijed trudnoće ili porođaja u odnosu na one koje je primaju. Čak i u zemljama s visokim resursima, mnoge žene ne primaju odgovarajuću preventivnu ili preneonatusnu njegu. Naprimjer, 25% žena u Sjedinjenim Državama ne prima preporučeni broj takvih pregleda. Ovaj broj se povećava kod žena među tradicionalno marginaliziranim populacijama – 32% Afroamerikanki i 41% američkih Indijanki i žena starosjedilaca Aljaske ne prima preporučene preventivne zdravstvene usluge prije porođaja.[50]

Studija iz 2023.pokazala je da je broj smrtnih slučajeva među Indijankama tri i po puta veći nego među bjelkinjama. Izvještaj je visoku stopu dijelom pripisao činjenici da se o Indijankama brine u okviru slabo finansiranog Federalnog zdravstvenog sistema koji je toliko opterećen da prosječna mjesečna posjeta traje samo od tri do sedam minuta. Tako kratka posjeta ne ostavlja ni vremena za adekvatnu procjenu zdravlja ni vremena da pacijentica razgovara o bilo kakvim problemima koje možda ima.[51]

Medicinske tehnologije

[uredi | uredi izvor]

Smanjenje broja smrtnih slučajeva majki uglavnom je posljedica poboljšanih asepsa, boljeg upravljanja tekućinama i bržeg pristupa transfuzijama krvi, te bolje prenatalne njege.

Tehnologije su dizajnirane za okruženja s ograničenim resursima, a pokazale su se učinkovitima i u smanjenju smrtnih slučajeva majki. Nepneumatska antišokova odjeća je uređaj niske tehnologije koji smanjuje gubitak krvi, obnavlja vitalne znakove i pomaže u odgađanju žena koje primaju adekvatnu hitnu pomoć tokom akušerskog krvarenja.[52] Pokazalo se da je to vrijedan resurs. Kondomi koji se koriste kao tamponade maternice također su bili efikasni u zaustavljanju postporođajnog krvarenja.[53]

Lijekovi i hirurško liječenje

[uredi | uredi izvor]

Neki smrtni slučajevi majki mogu se spriječiti upotrebom lijekova. Injekcijski oksitocin može se koristiti za sprječavanje smrti uzrokovane postporođajnim krvarenjem.[9] Osim toga, postporođajne infekcije mogu se liječiti antibioticima. U stvari, upotreba antibiotika širokog spektra, kako za prevenciju tako i za liječenje majčinih infekcija, uobičajena je u zemljama s niskim prihodima.[54] Majčinska smrt uzrokovana eklampsijom može se spriječiti i upotrebom lijekova poput magnezij-sulfata.[9]

Mnoge komplikacije mogu se riješiti procedurama i/ili operacijom ako postoji pristup kvalificiranom hirurgu i odgovarajućim objektima i potrepštinama. Naprimjer, sadržaj maternice može se očistiti ako postoji zabrinutost zbog preostalog tkiva trudnoće ili infekcije. Ako postoji zabrinutost zbog prekomjernog krvarenja, mogu se postaviti posebne vezice, šavovi ili alati (Bakrijev balon) ako postoji zabrinutost zbog prekomjernog krvarenja.[55]

Javno zdravstvo

[uredi | uredi izvor]
U aprilu 2010. godine Sijera Leone je pokrenula besplatnu zdravstvenu zaštitu za trudnice i dojilje.

javnozdravstveni pristup rješavanju smrtnosti majki uključuje prikupljanje informacija o obimu problema, identifikaciju ključnih uzroka i sprovođenje intervencija, kako prije trudnoće tako i tokom trudnoće, kako bi se suzbili ti uzroci i spriječila smrtnost majki.[56]

Javno zdravstvo ima ulogu u analizi smrtnosti majki. Jedan važan aspekt u pregledu smrtnosti majki i njenih uzroka su Odbori ili komisije za pregled smrtnosti majki. Cilj ovih odbora za pregled je analizirati svaku smrt majke i utvrditi njen uzrok. Nakon ove analize, informacije se mogu kombinovati kako bi se odredile specifične intervencije koje bi mogle dovesti do sprečavanja budućih smrtnih slučajeva majki. Ovi odbori za pregled su uglavnom sveobuhvatni u svojoj analizi smrtnih slučajeva majki, ispitujući detalje koji uključuju faktore mentalnog zdravlja, javni prevoz, hronične bolesti i poremećaje uzrokovane upotrebom supstanci. Sve ove informacije mogu se kombinovati kako bi se dobila detaljna slika o tome šta uzrokuje smrtnost majki i pomoglo u određivanju preporuka za smanjenje njihovog uticaja.[57]

Mnoge države u SAD-u podižu Odbore za pregled majčine smrtnosti na viši nivo i sarađuju s raznim profesionalnim organizacijama kako bi poboljšale kvalitet perinatalne njege. Ovi timovi organizacija formiraju "saradnju za perinatalni kvalitet" (PQC) i uključuju državne zdravstvene odjele, udruženje državnih bolnica i kliničke stručnjake poput doktora i medicinskih sestara. Ovi PQC-ovi mogu također uključivati zdravstvene organizacije u zajednici, predstavnike Medicaida, Odbore za pregled majčine smrtnosti i grupe za zastupanje pacijenata. Uključivanjem svih ovih glavnih aktera u majčinom zdravlju, cilj je saradnja i utvrđivanje mogućnosti za poboljšanje kvaliteta njege. Kroz ovaj zajednički napor, PQC-ovi mogu težiti utjecaju na kvalitet i na nivou direktne njege pacijenata i putem širih sistemskih mehanizama poput politike. Smatra se da je institucija PQC-ova u Kaliforniji bila glavni doprinos smanjenju stope majčine smrtnosti za 50% u narednim godinama. PQC je razvio vodiče za pregled i inicijative za poboljšanje kvaliteta usmjerene na najsprječivije i najrasprostranjenije smrti majki: one uzrokovane krvarenjem i visokim krvnim pritiskom. Uspjeh je također uočen s PQC-ovima u Illinoisu i Floridi.[58]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]
Stopa smrtnosti majki na 100.000 živorođene djece.[59]

Mortalitet i morbiditet majki vodeći su faktori koji doprinose zdravlju žena. Procjenjuje se da 303.000 žena širom svijeta svake godine umre tokom porođaja i trudnoće.[60] Globalna stopa u 2017. godini iznosila je 211 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece, a 45% postporođajnih smrtnih slučajeva dogodi se u roku od 24 sata.[61] Dok je 2020. godine globalna stopa iznosila 223 smrtna slučaja na 100.000 živorođenih.[59][62]

Država Stopa smrtnosti majki (2017) [63][64]
Italija 2
Španija|Španija 4
Švedska|Švedska 4
Japan|Japan 5
Australija|Australija 6
Njemačka|Njemačka 7
Ujedinjeno Kraljevstvo|UK 7
Francuska|Francuska 8
Novi Zeland|Novi Zeland 9
Kanada|Kanada 10
Južna Koreja|Južna Koreja 11
Rusija|Rusija 17
SAD|SAD 19
Meksiko|Meksiko 33
Kina|Kina 29
Južna Afrika|Hužna Afrika 119
Indija|Indija 145
Gana|Gana 308

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 "Indicator Metadata Registry Details". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 11. 2021.
  2. ↑ "Pregnancy Mortality Surveillance System - Pregnancy - Reproductive Health". CDC. 25. 11. 2020.
  3. ↑ "Pregnancy-Related Deaths | CDC". www.cdc.gov (jezik: engleski). 26. 2. 2019. Pristupljeno 8. 11. 2021.
  4. 1 2 3 Atrash HK, Rowley D, Hogue CJ (februar 1992). "Maternal and perinatal mortality". Current Opinion in Obstetrics & Gynecology. 4 (1): 61–71. doi:10.1097/00001703-199202000-00009. PMID 1543832. S2CID 32268911.
  5. ↑ "Maternal Mortality Ratio vs Maternal Mortality Rate". Population Research Institute. Arhivirano s originala, 2. 2. 2017.
  6. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 "Maternal health". United Nations Population Fund. Pristupljeno 29. 1. 2017.
  7. 1 2 3 4 Ozimek JA, Kilpatrick SJ (juni 2018). "Maternal Mortality in the Twenty-First Century". Obstetrics and Gynecology Clinics of North America (jezik: English). 45 (2): 175–186. doi:10.1016/j.ogc.2018.01.004. PMID 29747724. S2CID 13683555.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  8. 1 2 GBD 2013 Mortality Causes of Death Collaborators (januar 2015). "Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990-2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013". Lancet. 385 (9963): 117–71. doi:10.1016/S0140-6736(14)61682-2. PMC 4340604. PMID 25530442.
  9. 1 2 3 "Maternal mortality: Fact sheet N°348". World Health Organization. WHO. Pristupljeno 20. 6. 2014.
  10. ↑ "UpToDate". www.uptodate.com. Pristupljeno 12. 11. 2021.
  11. ↑ Eiland E, Nzerue C, Faulkner M (2012). "Preeclampsia 2012". Journal of Pregnancy. 2012. doi:10.1155/2012/586578. PMC 3403177. PMID 22848831.
  12. ↑ "CDC Reports Infection as a Major Cause of Maternal Death". Sepsis Alliance (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 11. 2021.
  13. ↑ Philpott RH (decembar 1982). "Obstructed labour". Clinics in Obstetrics and Gynaecology. 9 (3): 625–640. doi:10.1016/S0306-3356(21)00535-5. PMID 7172577.
  14. ↑ "Blood Clots: Risks, Symptoms, Treatments, Prevention". Cleveland Clinic. Pristupljeno 13. 11. 2021.
  15. 1 2 3 Raymond EG, Grimes DA (februar 2012). "The comparative safety of legal induced abortion and childbirth in the United States". Obstetrics and Gynecology (jezik: engleski). 119 (2 Pt 1): 215–219. doi:10.1097/AOG.0b013e31823fe923. PMID 22270271. S2CID 25534071.
  16. 1 2 Berer M (juni 2017). "Abortion Law and Policy Around the World: In Search of Decriminalization". Health and Human Rights. 19 (1): 13–27. PMC 5473035. PMID 28630538.
  17. ↑ "Legality and Safety". Guttmacher Institute (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 11. 2021.
  18. 1 2 3 4 Dixon-Mueller R, Germain A (januar 2007). "Fertility regulation and reproductive health in the Millennium Development Goals: the search for a perfect indicator". American Journal of Public Health. 97 (1): 45–51. doi:10.2105/AJPH.2005.068056. PMC 1716248. PMID 16571693.
  19. ↑ "Preventing unsafe abortion". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 11. 2021.
  20. ↑ "WHO | Unsafe abortion: global and regional estimates of incidence of unsafe abortion and associated mortality in 2003". WHO. Pristupljeno 13. 11. 2021.
  21. ↑ World Health Organization, Unsafe Abortion: Global and Regional Estimates of the Incidence of Unsafe Abortion and Associated Mortality in 2000, 4th ed.
  22. 1 2 Haddad LB, Nour NM (2009). "Unsafe abortion: unnecessary maternal mortality". Reviews in Obstetrics & Gynecology. 2 (2): 122–6. PMC 2709326. PMID 19609407.
  23. 1 2 3 4 Gerdts C, Tunçalp O, Johnston H, Ganatra B (septembar 2015). "Measuring abortion-related mortality: challenges and opportunities". Reproductive Health (jezik: engleski). 12 (1). doi:10.1186/s12978-015-0064-1. PMC 4572614. PMID 26377189.
  24. ↑ Bongaarts J, Westoff CF (septembar 2000). "The potential role of contraception in reducing abortion". Studies in Family Planning. 31 (3): 193–202. doi:10.1111/j.1728-4465.2000.00193.x. PMID 11020931. S2CID 14424881.
  25. ↑ Khlat M, Ronsmans C (februar 2000). "Deaths attributable to childbearing in Matlab, Bangladesh: indirect causes of maternal mortality questioned". American Journal of Epidemiology. 151 (3): 300–6. doi:10.1093/oxfordjournals.aje.a010206. PMID 10670555.
  26. ↑ The most common causes of anemia/anaemia are poor nutrition, iron, and other micronutrient deficiencies, which are in addition to malaria, hookworm, and schistosomiasis (2005 WHO report p45).
  27. ↑ Nair M, Nelson-Piercy C, Knight M (mart 2017). "Indirect maternal deaths: UK and global perspectives". Obstetric Medicine. 10 (1): 10–15. doi:10.1177/1753495X16689444. PMC 5405948. PMID 28491125.
  28. 1 2 Molina RL, Pace LE (novembar 2017). "A Renewed Focus on Maternal Health in the United States". The New England Journal of Medicine. 377 (18): 1705–1707. doi:10.1056/NEJMp1709473. PMID 29091560.
  29. ↑ Kilpatrick SK, Ecker JL (septembar 2016). "Severe maternal morbidity: screening and review". American Journal of Obstetrics and Gynecology. 215 (3): B17–B22. doi:10.1016/j.ajog.2016.07.050. PMID 27560600. Cited in CDC 2017 report.
  30. 1 2 3 "Maternal mortality". World Health Organisation.
  31. 1 2 Conde-Agudelo A, Belizán JM, Lammers C (februar 2005). "Maternal-perinatal morbidity and mortality associated with adolescent pregnancy in Latin America: Cross-sectional study". American Journal of Obstetrics and Gynecology. 192 (2): 342–9. doi:10.1016/j.ajog.2004.10.593. PMID 15695970.
  32. ↑ "Maternal mortality". World Health Organization. Pristupljeno 6. 8. 2025.
  33. ↑ Upadhyay P, Liabsuetrakul T, Shrestha AB, Pradhan N (decembar 2014). "Influence of family members on utilization of maternal health care services among teen and adult pregnant women in Kathmandu, Nepal: a cross sectional study". Reproductive Health. 11 (1). doi:10.1186/1742-4755-11-92. PMC 4290463. PMID 25539759.
  34. ↑ Morgan KJ, Eastwood JG (januar 2014). "Social determinants of maternal self-rated health in South Western Sydney, Australia". BMC Research Notes. 7 (1). doi:10.1186/1756-0500-7-51. PMC 3899616. PMID 24447371.
  35. 1 2 3 4 "WHO | Applying the lessons of maternal mortality reduction to global emergency health". WHO. Arhivirano s originala, 6. 6. 2015. Pristupljeno 2. 8. 2019.
  36. 1 2 3 4 Thaddeus S, Maine D (april 1994). "Too far to walk: maternal mortality in context". Social Science & Medicine. 38 (8): 1091–1110. doi:10.1016/0277-9536(94)90226-7. PMID 8042057. S2CID 12259036.
  37. ↑ Barnes-Josiah D, Myntti C, Augustin A (april 1998). "The "three delays" as a framework for examining maternal mortality in Haiti". Social Science & Medicine. 46 (8): 981–993. doi:10.1016/S0277-9536(97)10018-1. PMID 9579750.
  38. 1 2 3 "MME Info". maternalmortalitydata.org. Arhivirano s originala, 14. 10. 2013.
  39. 1 2 "WHO | The lifetime risk of maternal mortality: concept and measurement". WHO. Arhivirano s originala, 5. 8. 2011. Pristupljeno 1. 8. 2019.
  40. 1 2 3 [UNICEF, W. (2012). UNFPA, World Bank (2012) Trends in maternal mortality: 1990 to 2010. WHO, UNICEF.]
  41. ↑ "The Sisterhood Method for Estimating Maternal Mortality: Guidance notes for potential users" (PDF). Who.org. World Health Organization. Pristupljeno 13. 3. 2015.
  42. ↑ Lee KS, Park SC, Khoshnood B, Hsieh HL, Mittendorf R (septembar 1997). "Human development index as a predictor of infant and maternal mortality rates". The Journal of Pediatrics. 131 (3): 430–3. doi:10.1016/S0022-3476(97)80070-4. PMID 9329421.
  43. ↑ Venös tromboembolism (VTE) - Guidelines for treatment in C counties. Bengt Wahlström, Emergency department, Uppsala Academic Hospital. January 2008
  44. ↑ "Maternal Morality Comparison: USA vs. Israel vs. Europe". Juravin. 19. 1. 2019. Pristupljeno 2. 7. 2019.[trajno mrtav link]
  45. 1 2 "Maternal mortality". World Health Organization. Pristupljeno 6. 8. 2025.
  46. ↑ Chou, Diana (2023). "Global causes of maternal death: A WHO systematic analysis". The Lancet Global Health. 11 (2): e179–e186. doi:10.1016/S2214-109X(23)00247-4. PMID 37474218 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  47. ↑ World Health Organization and partner organizations (2013). Maternal death surveillance and response: technical guidance. Information for action to prevent maternal death. Switzerland: WHO press. str. 128. ISBN 978-92-4-150608-3. Arhivirano s originala, 13. 10. 2014. Pristupljeno 4. 10. 2017.
  48. ↑ Saldanha IJ, Adam GP, Kanaan G, Zahradnik ML, Steele DW, Danilack VA, Peahl AF, Chen KK, Stuebe AM, Balk EM (2. 6. 2023). Postpartum Care up to 1 Year After Pregnancy: A Systematic Review and Meta-Analysis (Report). Agency for Healthcare Research and Quality (AHRQ). doi:10.23970/ahrqepccer261.
  49. ↑ "Maternal mortality". www.who.int (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 12. 2023.
  50. ↑ "Maternal Health in the United States". Maternal Health Task Force. 14. 8. 2015. Pristupljeno 9. 11. 2018.
  51. ↑ "Sharp rise in deaths among pregnant women and new mothers". PBS Newshour. Pristupljeno 13. 2. 2023.
  52. ↑ Miller S, Turan JM, Dau K, Fathalla M, Mourad M, Sutherland T, Hamza S, Lester F, Gibson EB, Gipson R, Nada K, Hensleigh P (2007). "Use of the non-pneumatic anti-shock garment (NASG) to reduce blood loss and time to recovery from shock for women with obstetric haemorrhage in Egypt". Global Public Health. 2 (2): 110–24. doi:10.1080/17441690601012536. PMID 19280394. S2CID 11392183. (NASG)
  53. ↑ Akhter S, Begum MR, Kabir Z, Rashid M, Laila TR, Zabeen F (septembar 2003). "Use of a condom to control massive postpartum hemorrhage" (PDF). MedGenMed. 5 (3): 38. PMID 14600674. Arhivirano s originala (PDF), 8. 10. 2016. Pristupljeno 24. 12. 2025.
  54. ↑ "Background". WHO Recommendations for Prevention and Treatment of Maternal Peripartum Infections. World Health Organization. 2015.
  55. ↑ Shah M, Wright JD (april 2009). "Surgical intervention in the management of postpartum hemorrhage". Seminars in Perinatology. 33 (2): 109–115. doi:10.1053/j.semperi.2008.12.006. PMID 19324240.
  56. ↑ Rai SK, Anand K, Misra P, Kant S, Upadhyay RP (2012). "Public health approach to address maternal mortality". Indian Journal of Public Health. 56 (3): 196–203. doi:10.4103/0019-557x.104231. PMID 23229211.
  57. ↑ "Review to Action". reviewtoaction.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 21. 11. 2018. Pristupljeno 20. 11. 2018.
  58. ↑ Main EK (juni 2018). "Reducing Maternal Mortality and Severe Maternal Morbidity Through State-based Quality Improvement Initiatives". Clinical Obstetrics and Gynecology. 61 (2): 319–331. doi:10.1097/grf.0000000000000361. PMID 29505420. S2CID 3673030.
  59. 1 2 Maternal mortality ratio. From Our World in Data (OWID). Page has detailed definition of maternal mortality ratio. Also the various ways it is measured. Data source: World Health Organization, "Global Health Observatory". Table tab has data. Click map tab, and then the download tab to get latest map.
  60. ↑ "Trends in maternal mortality: 1990 to 2015". World Health Organization. novembar 2015. str. 16.
  61. ↑ Nour NM (2008). "An introduction to maternal mortality". Reviews in Obstetrics & Gynecology. 1 (2): 77–81. PMC 2505173. PMID 18769668.
  62. ↑ "A woman dies every two minutes due to pregnancy or childbirth: UN agencies - PAHO/WHO | Pan American Health Organization". www.paho.org (jezik: engleski). 23. 2. 2023. Pristupljeno 11. 12. 2023.
  63. ↑ "Maternal mortality ratio (modeled estimate, per 100,000 live births) | Data" (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 6. 2018.
  64. ↑ What's killing America's new mothers? By Annalisa Merelli. October 29, 2017. Quartz. "The dire state of US data collection on maternal health and mortality is also distressing. Until the early 1990s, death certificates did not note if a woman was pregnant or had recently given birth when she died. It took until 2017 for all US states to add that check box to their death certificates."

    Bibliografija

    [uredi | uredi izvor]

    Vanjski linkovi

    [uredi | uredi izvor]

    Šablon:Žensko zdravlje Šablon:Patologija trudnoće, porođaja i babinja

    Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Majčina_smrt&oldid=3906920"