Manastir Ostrog

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Manastir Ostrog

Manastir Ostrog je manastir Srpske pravoslavne crkve smješten uz skoro vertikalnu liticu, visoko na planini Ostroška greda u Crnoj Gori. Posvećen je Svetom Vasiliju Ostroškom.

Nalazi se nadomak Nikšića i smješten je u okomitoj stijeni, sa koje se pruža pogled na ravnicu Bjelopavlića. Osnovao ga je hercegovački mitropolit Vasilije u 17. vijeku. Uzima se da je manastir sagrađen 1665. godine. Mitropolit Vasilije Jovanović (po rođenju Stojan Jovanović) rođen 1639. a umro je 1671.godine. On je tu sahranjen i proglašen svecem čudotvorcem. Tijelo mu počiva u ćivotu u pećinskoj crkvi. Sam manastir je obnovljen 1923-1926. godine, poslije požara, kojeg su bile pošteđene pećinske crkvice, koje predstavljaju glavnu spomeničku vrijednost. Crkva Sv. Vavedenja (u donjem manastirskom nivou) je zadužbina Vasilija Ostroškog kao i Crkva svetog Krsta. Crkva svetog Vavedenja je oslikana freskama krajem 17. vijeka. Crkva Sv. Krsta se nalazi u gornjem manastirskom nivou i nju je živopisao majstor Radul prilagođavajući freske prirodnom obliku stijena. Oko crkve su konaci i zajedno čine objekat skladno sjedinjenim sa prirodnim ambijentom. Manastir Ostrog spada među najposjećenije na Balkanu. U njega dolaze vjernici svih religija iz svih krajeva svijeta. Uz manastir je povezano egzistiranje srednjovjekovne tvrđave Ostrog koja se spominje u pisanim izvorima u 15. vijeku.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zvanični portal manastira Ostrog, [1]
  • Zbog ovoga vjernici idu na Ostrog i ljube mošti svetitelja, [2], 30.9. 2015.
  • Manastir Ostrog: Mjesto na kojem se mole ljudi svih vjera (FOTO), [3], 18.8. 2015.
  • Veliša Kadić, Čudotvorac Vasilije Ostroški je iz Huma?, [4], 23.6. 2012.
  • Dvostruko čudo Ostroških greda, [5], 24.11. 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]