Maori

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Maori
Značajno stanovništvo u

Maori ili Māori su polinezijski narod sa Novog Zelanda, etnolingvistički srodni Tahićanima i Havajcima, koji se na područje Južnog i Sjevernog ostrva, doplovivši u kanuima, naselio između 9. i 13. vijeka iz područja Polinezije. Prvi svoj sukob sa Evropljanima imali su već 1642. dolaskom Holanđana Abela Tasmana, a u bici su ubijena četvorica pripadnika njegove družine. Godine 1769. britanski istraživač James Cook uspostavlja prijateljske odnose sa Maorima. Od 1800tih posjete evropskim brodova bile su sve učestalije. Dolaskom evropskih naseljenika populacija Maora počinje opadati, i broj im je ratovima i uvezenim bolestima sveden na oko 100.000. Predstavnici maorskih poglavica i Britanaca sastali su se 1840. i potpisuju ugovor u Waitangiu po kojem postaju britanski građani i priznaju im se prava na zemlju. Novozelandskim popisom 2006. pod maorskim etničkim imenom izjasnilo se 565.329 osoba.

Ime[uredi | uredi izvor]

Riječ "Maori" nije etnonim u pravom smislu, i na maorskom jeziku označava nešto "prirodno" ili "one koji se razlikuje od bogova ili duhova".

Jezik[uredi | uredi izvor]

Jezik Maora ima nekoliko dijalekata, srodan je tahićanskom sa kojim pripada polinezijskoj grupi malajsko-polinezijskih jezika i Velikoj austronezijskoj porodici. Maorskim se služi između 50.000 i 70.000 Maora (1991 Fishman, str. 231) od populacije koja je iznosila oko 310.000.

Jezik māori ima 5 samoglasnika (vokala) a, e, i, o, u (svaki sa svojom dužom verzijom ā, ē, ī, ō, ū) i 10 suglasnika (konsonanata) p, t, k, m, n, ng, wh, r, h, w. Riječi uvijek završavaju sa samoglasnikom.

Plemena[uredi | uredi izvor]

Na Sjevernom ostrvu naseljeni su: Ngai te Rangi, Ngapuhi, Ngarauru, Ngati Apa, Ngati Awa, Ngati Hau, Ngati Haua, Ngati Kahu, Ngati Kahungunu, Ngati Mahuta, Ngati Maniapoto, Ngati Maru, Ngati Paoa, Ngati Porou, Ngati Ranginui, Ngati Raukawa, Ngati Ruanui, Ngati Tai, Ngati Tama, Ngati Tamatera, Ngati Toa, Ngati Tuwharetoa, Ngati Whanaunga, Ngati Whatua, Rangitane, Rongo Whakataa, Taranaki, Te Aitanga-a-Makahi, Te Arawa, Te Aupouri, Te Rarawa, Tuhoe, Waikato, Whakatohea i Whanau-a-Apanui. Na Južnom ostrvu žive: Ngai Tahu (Ngāi Tahu), Ngati Mamoe, Poutini i Rangitane.

Historija[uredi | uredi izvor]

Maorske legende govore da su na Aotearou (Aotearoa; danas Novi Zeland) došli iz zemlje "Hawaiki" prije nekih 1000 godina. Aotearoa znači "Zemlja sa dugim bijelim oblakom", vulkanski je bila aktivna a planinski vrhunci prekriveni snijegom. Postoji nekoliko teorija o njihovom porijeklu. Prema Maorima, Hawaii i Hawaiki nisu isto a nisu ni blizu jedna drugoj. U novu domovinu dolaze u valovima na kanuima:

Etnografija[uredi | uredi izvor]

U svojim prekookeanskim kanuima (waka hourua) Maori su prije nekih 1000 godina iz Hawaiki pradomovine stigli u novu domovinu Aotearoa. Ovaj narod svakako je posjedovao sofisticirana znanja o zvijezdama i morskim strujama pomoću kojih je prvi na Novi Zeland stigao Kupe. Njihova oralna kultura bogata brojnim pričama, legendama i pjesmama (waiata). Prije dolaska Pakeha (Novozelanđani evropskog porijekla) tradicionalna umjetnost činili su drvorezbarstvo, tkanje, kapa haka predstave, Whaikōrero (formalni govor prilikom ceremonije dobrodošlice ili pōwhiri), i moko ili tetoviranje. Ratni ples haka koji su plesali prije ratnog juriša, besmrtnim je učinio novozelandski ragbi tim All Blacks. Tetoviranje se vršilo kod oba spola. Muškaraci su tetovirali cijelo lice. Među ženama kod nekih plemena, ono se svodilo samo na području brade, gornje usne i nozdrva. Kuhinja je tipična mnogim krajevima Okeanije. Hrana se priprema metodom hangi na način da se u zemlji iskopa rupa u koju se ubaci usijano kamenje na koje polažu hranu umotanu u lišće, naročito dragušca ili potočarke (Nasturtium officinale), kako bi se spriječilo paljenje hrane. Sličnu metodu imaju i Fidžijci. U prošlosti Maori su imali dva tipa naselja, to su utvrđena pa koji su se gradili po vrhovima brda, zaštićena palisadama, jarcima i ratnim platformama. Kuće u pa naselju stisnute su jedna uz drugu. Neutvrđena kainga sastoji se od nekoliko rasipanih kuća od kojih svaka ima zemnu peć hangi, kuhinjicu-kauta i jedno ili dva natkrivena spremišta iskopana u zemlji. Maori žive od ribolova, uzgoja slatkog krompira (Ipomoea batatas), taroa, jama i drugog. Sakupljanje također čini znatan dio njihove ekonomije, a najvažniji su školjkaši, bobice i korijenje. Oruđe se izrađivalo od kamena i drveta. Gotovo sva zemlja u vlasništvu je descentnih grupa, to jest nuklearnih porodica, odnosno plemena. Nuklearna ili proširena porodica (whanau) zadržava pravo na specifičnim izvorima hrane i parcelama zemljišta koje se mogu prenijeti na djecu članova whanaua. Ova prava mogu se proširiti na ne-članova jedino uz dozvolu cijelog plemena. Pleme kod Maora je iwi, i ono je najveća društvena grupa, politički nezavisna jedinica sa vlastitom teritorijom. Iwija ima oko 50, a podijeljeni su na hapue podplemena, koji također imaju svoju teritoriju a njegovi članovi su bilateralni potomci nekog pretka. Hapu je stoga značajniji od iwija, a kroz bilateralno računanje, s patrilinearnom emfazom, često je mogao biti član više od jednog hapua (posebno poglavarske porodice). Hapu ima jednu ili dvije zajednice a njegovi članovi žive zajedno sa svojim robovima i bračnim partnerima. Maorska omladina uživa u predbračnoj seksualnoj slobodi, i u brak ulaze s bogatim seksualnim iskustvom. Terminologija sistema srodstva je havajskog tipa. Ženidba se dešava unutar istog iwija, ili istog hapua, brak je uglavnom monogaman, ali poglavice uzimaju sebi po nekoliko žena. Rastave su uobičajene, stanište fleksibilno, ali često patrilokalno. Prekobrojnu populaciju kontroliraju abortusom, infanticidom i postpartumnim seksualnim apsinencijama koje traje kroz vrijeme babinja. Whaunau, koji je često proširena porodica, je osnovna jedinica Maori-društva. Sastoji se od kaumatua (glave porodice), njegove žene ili žena, njihove neoženjene djece i oženjenih sinova s djecom. Mnoga ovakva domaćinstva imaju i svoje robove.

Socijalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Dok je iwi fiksan u svom brojnom stanju i sastavu, dotle tapu nastaje kroz fiziju. Kada hapu postane prevelik u broju svojih članova, neki od njih će se odvojiti i osnovati novi hapu pod vodstvom jednog od poglavičinih sinova ili mlađe braće. Plemena čiji su preci došli na Novi Zeland u istom kanuu čine waku (waka =kanu), to jest konfederaciju čija je dužnost da pomažu jedni drugima. Postoje tri socijalne klase. Članovi dviju viših su slobodni ljudi sa aristokracijom rangatira (poglavicama). Robovi taure-kareka su porijeklom od ratnih zarobljenika.

Politička organizacija[uredi | uredi izvor]

Svaki hapu ima poglavicu iz rangatire. Rangatira najstarijeg hapua je ariki, vrhovni poglavica plemena. Pleme ili iwi je najviša politička jedinica maorskog društva a njegov poglavica upravlja ekonomskim projektima. Glave domaćinstava ili kaumatua kao grupa čine runanga ili vijeće zajednice. Konflikti između raznih hapua, ili među iwijima uobičajeni su i često završavaju ratom. Pobijeđeni su najčešće zarobljeni, ubijeni ili pojedeni.[potreban citat]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]