Margareta Austrijska (holandska guvernerica)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Margareta Austrijska
SupružnikIvan, princ od Asturije
Filibert II, vojvoda Savoje
DinastijaHabsburg
OtacMaksimilijan I, car Svetog Rimskog Carstva
MajkaMarija Burgundska
Rođenje10. januar 1480
Smrt1. decembar 1530

Margareta Austrijska (10. januar 1480 - 1. decembar 1530) bila je guvernerica Habsburške Holandije u ime svoga oca, te prvim brakom princeza od Asturije i nesuđena kraljica Kastilje i Aragona, i drugim brakom vojvotkinja Savoje.

Prve zaruke[uredi | uredi izvor]

Nadvojvotkinja Margareta bila je kćerka Maksimilijana I, cara Svetog Rimskog Carstva, i Marije, vojvotkinje Burgundije.

Godine 1483. obećana je francuskom dofenu, budućem kralju Karlu VIII, kome je kao miraz trebala donijeti majčinu grofoviju Artois. Maragreta je stoga poslana u Francusku na dvor svoga zaručnika i predata u skrbništvo Karlovog oca, tadašnjeg kralja Luja XI. Zaruke su prekinute i Karlo je oženio Anu, vojvotkinju Bretanje, nakon čega je Margareta poslana nazad ocu 1493. godine.

Princeza od Asturije[uredi | uredi izvor]

Godine 1497. udala se za Ivana, princa od Asturije i Aragona, jedinog sina i prijestolonasljednika Ferdinanda II Aragonskog i Izabele I Kastiljske. Margareta je tokom njihovog kratkog braka nosila titulu princeze od Asturije.

Njihov brak je bio dio alijanse između Habsburgovaca i Trastamara. Istovremeno je Margaretin brat, Filip IV Burgundski, oženio treće dijete Katoličkih kraljeva (Ferdinanda i Izabele), infantu Ivanu Ludu.

Ivan je umro samo šest mjeseci nakon vjenčanja, na putu za Portugal, gdje se njegova starija sestra Izabela udavala za portugalskog kralja. Margareta je u vrijeme njegove smrti bila trudna; nakon što je rodila mrtvorođenče koje bi, da je se rodilo živo, nastavilo dinastiju Trastamara i onemogućilo Habsburgovcima dolazak na španski tron, Ivanova najstarija sestra Izabela postala je presumirana nasljednica. Izabela je umrla na porodu, te je njen jedini sin, Miguel da Paz, postao novi presumirani nasljednik. Nakon Miguelove smrti prva u nizu bila je supruga Margaretinog brata, Ivana, koja je na kraju i naslijedila majčinu krunu. Margaretin je brat tako postao de jure uxoris kralj Kastilje, a nakon njegove rane smrti Ivana je naslijedila i očevo kraljevstvo.

Vojvotkinja Savoje[uredi | uredi izvor]

Godine 1501. Margareta se udala za Filiberta II, vojvodu Savoje. Filibert II je umro tri godine kasnije. Ni iz ovog braka Margareta nije imala djece. Ostavši udovica po drugi put, zavjetovala se da se više nikada neće udavati.

Uprava nad Habsburškom Holandijom[uredi | uredi izvor]

Margareta je kao udovica živjela u Holandiji, gdje ju je otac 1507. godine postavio za guvernericu, odnosno de facto vladaricu u njegovo ime. Za vrijeme upravljanja Holandijom skrbila se za bratovog sina Karla. Margareta je vršila ulogu posrednika između svog oca, cara Svetog Rismkog Carstva, i njegovih holandskih podanika, te pregovarala o sporazumu sa Engleskom po pitanju trgovine. Kada je postao punoljetan 1515. godine Karlo, koji je vlast nad Habsburškom Holandijom naslijedio od oca, pobunio se protiv tetkine uprave. Ubrzo ju je, međutim, počeo gledati kao svoju savjetnicu, i ponovo je 1519. postavio na mjesto guvernerice na kojem je ostala do smrti.

Njena uprava nad Holandijom donijela je Holanđanima relativan mir i prosperitet. Međutim, protestantska reformacija je zahvatila sjever Holandije, te su prvi protestantski mučenici spaljeni na lomači 1524. godine.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Nadvojvokinja Margareta umrla je 1. decembra 1530. godine. Nakon njene smrti njen bratić Karlo preuzeo je vlast nad Habsburškom Holandijom.