Idi na sadržaj

Marina Gržinić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marina Gržinić

Marina Gržinić (rođena 1958.) je filozofkinja, teoretičarka i umjetnica iz Ljubljane.[1] Ona je istaknuta savremena teorijska i kritička ličnost u Sloveniji.[2] Od 1993. zaposlena je na Institutu za filozofiju pri Znanstveno-istraživačkom centru Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Danas radi kao profesor i istraživački savjetnik. Za svoj naučni rad dobila je Zlatni znak SASA 2007. godine[3] Od 2003. godine radi i kao redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, Austrija.[4] Intenzivno objavljuje, drži predavanja širom svijeta i bavi se video umjetnošću od 1982.[5]

Rani život i obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Marina Gržinić rođena je 1958. godine u Rijeci (Jugoslavija), u današnjoj Hrvatskoj. Odgajana je u porodici italijanske manjine. Sama se preselila u Ljubljanu sa sedamnaest godina (nakon završene gimnazije u Rijeci). Diplomirala je analitičku sociologiju 1985. godine, magistrirala 1991. godine na Fakultetu umjetnosti Univerziteta u Ljubljani, a doktorirala 1995. na Odsjeku za filozofiju Fakulteta umjetnosti Univerziteta u Ljubljani. Naslov njene disertacije bio je "Virtuelna stvarnost: akronično vreme, paraprostor i simulacija." Gržinić je bila jedna od prvih, u Jugoslaviji, sa doktoratom iz filozofije i virtuelne stvarnosti, kiberprostora, sajberfeminizma, postkolonijalne teorije, francuskog strukturalizma i medija teorija (Baudrillard, Couchot, Klonaris/Thomadaki, Virilio).[6] U periodu od 1997. do 1998. godine završila je postdoktorsku akademsku obuku u Japanu, na Univerzitetu u Tokiju (dobila je grant vlade Japana, JSPS) i provela godinu dana kod profesora Machiko Kusahare.[7]

Karijera

[uredi | uredi izvor]

U Ljubljani se bavila konstituisanjem onoga što je danas poznato kao ljubljanski alternativni ili subkulturni pokret koji je 1980-ih razvio nove umjetničke prakse (poput videa i performansa), politički angažiranih pokreta kao što su homoseksualna gej i lezbijska scena i mnogih drugih procesa koji su bili relevantni za diskusiju o položaju umjetnosti i kulture u Sloveniji, a u vezi sa zahtjevima i borbom za politički emancipovan život koji zaobilazi srednjoklasnu buržoasku percepciju slovenskog društva i stvarnosti.

Teorija

[uredi | uredi izvor]

Teorijski rad Marine Gržinić usmjeren je na savremenu filozofiju i estetiku nakon modernizma. Također, usmjeren je na teoriju ideologije, teoriju tehnologije, biopolitiku/nekropolitiku, video tehnologiju[8] i transfeminizam[9] u odnos s dekolonijalnošću[10] Njen rad se ne može lako ograničiti na određenu školu ili disciplinu, iako je posljednjih godina zastupala globalnu kritičku filozofiju koja preispituje kolonijalizam, kapitalizm i nekropolitike.[11]

Njen teorijski pristup je između političke performativne teorije i aktivističke kritike i teorije na djelu.[12] Njena pozicija nije neangažirano područje interpretacije koje proizlazi iz teorijske i filozofske kontemplacije, već je njen rad u filozofiji, teoriji i umjetnosti proizlazi iz konkretne teorijske prakse, intervencija i srodnih kultura.[13]

Svoje istraživačke rezultate redovno implementira u procese obrazovanja, ali i u drugim disciplinama, posebno u umjetničkim disciplinama. Značajno se angažuje u javnom životu u zemlji i inostranstvu, učestvujući u različitim političkim i društveno motivisanim borbama protiv kapitalizma i njegovih procesa oduzimanja posjeda, rasizma i brutalne diskriminacije.[14]

Umjetnost/video

[uredi | uredi izvor]

Gržinić se bavi video umjetnošću i medijskom umjetnošću od 1982. godine. Radi u suradnji s Ainom Šmid, istoričarkom umjetnosti i umjetnicom iz Ljubljane.[15]

Odabrani radovi

[uredi | uredi izvor]
  • V vrsti za virtualni kruh : čas, prostor, subjekt in novi mediji v letu 2000, (Zbirka Sophia, 1996, 5). Ljubljana: Znanstveno in publicistično središče, 1996. Slovenski
  • Rekonstruirana fikcija : novi mediji, (video) umetnost, postsocializem in retroavantgarda : teorija, politika, estetika : 1997–1985, (Knjižna zbirka Koda). Ljubljana: Študentska organizacija Univerze, Študentska založba, 1997. Slovenski
  • U redu za virtualni kruh, (Biblioteka Intermedia, knj. 2). Zagreb: Meandar, 1998. Hrvatski
  • Fiction reconstructed : Eastern Europe, post-socialism & the retro-avant-garde. Vienna: Selene, 2000. Engleski[16]
  • Estetika kibersveta in učinki derealizacije, (Zbirka Prizma). Ljubljana: Založba ZRC, ZRC SAZU, 2003. Slovenski
  • Situated contemporary art practices : art, theory and activism from (the east of) Europe. Ljubljana: Založba ZRC: = ZRC Publishing; Frankfurt am Main: Revolver – Archiv für aktuelle Kunst, 2004. Engleski
  • Avangarda i politika : istočnoevropska paradigma i rat na Balkanu, (Bibliteka Slovenica). Beograd : Beogradski krug, 2005. Srpski
  • Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije, (Basic). Zagreb: Multimedijalni institut; Sarajevo : Košnica – centar za komunikaciju i kulturu, 2005. Hrvatski[17]
  • Une fiction reconstruite : Europe de l'Est, post-socialisme et rétro-avant-garde, (Ouverture philosophique). Paris; Budapest; Torino: Harmattan, 2005. Francuski[18]
  • Re-politicizing art, theory, representation and new media technology, (Schriften der Akademie der bildenden Künste Vienna, Vol. 6). Vienna: Schlebrügge.Editor, cop. 2008. Engleski
  • Necropolitics, Racialization, and Global Capitalism. Historicization of Biopolitics and Forensics of Politics, Art, and Life. Marina Gržinić and Šefik Tatlić, Lexington books, 2014.
  • Regimes of invisibility in contemporary art, theory and culture: image, racialization, history. Marina Gržinić, Aneta Stojnić and Miško Šuvaković, eds., Cham: Palgrave Macmillan. cop. 2017.
  • Shifting corporealities in contemporary performance: danger, im/mobility and politics, Marina Gržinić and Aneta Stojnić, eds., (Avant-gardes in performance). Cham: Palgrave Macmillan. cop. 2018.
  • Border Thinking. Disassembling Histories of Racialized Violence. Marina Gržinić, ed., Vienna, Berlin: Publication Series of the Academy of Fine Arts Vienna. Vol 21., and Sternberg Press, 2018.
  • Arte-Política-Resistencia, Tjaša Kancler, Barcelona: Ediciones t.i.c.t.a.c., 2018. Španski
  • Opposing Colonialism, Antisemitism, and Turbo-Nationalism. Rethinking the Past for New Conviviality. Marina Gržinić, Jovita Pristovšek, Sophie Uitz, eds. PEEK/FWF Research Project Vienna, 578 pp., Cambridge Scholars, United Kingdom, 2020.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Marina Gržinić | ZKM".
  2. ^ "Université du Québec à Trois-Rivières". Uqtr.uquebec.ca. Arhivirano s originala, 25. 4. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  3. ^ "Marina Gržinić Mauhler, PhD | Institute of Philosophy". Fi2.zrc-sazu.si. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  4. ^ "]a[ akademie der bildenden künste wien". Akbild.ac.at. Arhivirano s originala, 27. 6. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  5. ^ "Relations/". Grzinic-smid.si. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  6. ^ "Archived copy" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 1. 9. 2020. Pristupljeno 3. 3. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ "Telepistemology: MIT Press". Goldberg.berkeley.edu. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  8. ^ Lovejoy, Margot; Paul, Christiane; Bulajić, Viktorija Vesna; Vesna, Victoria (2011). Context Providers: Conditions of Meaning in Media Arts – Google Knjige. ISBN 9781841503080. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  9. ^ Löcker Verlag (16. 4. 2013). "Löcker Verlag – Reitsamer, Grzinic (Hg.) – New Feminism". Loecker-verlag.at. Arhivirano s originala, 27. 9. 2015. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  10. ^ "Archived copy" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2018. Pristupljeno 3. 3. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ "Project MUSE – Southeastern Europe and the Question of Knowledge, Capital, and Power". Muse.jhu.edu. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  12. ^ Marina Gržinić (15. 10. 2009). "Marina Gržinić: Analysis of the exhibition "Gender Check – Femininity and Masculinity in the Art of Eastern Europe"". eipcp.net. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  13. ^ [1][mrtav link]
  14. ^ "From Biopolitics to Necropolitics: Marina Gržinić in conversation with Maja and Reuben Fowkes". Artmargins.com. 9. 10. 2012. Arhivirano s originala, 20. 4. 2013. Pristupljeno 7. 8. 2023.
  15. ^ Löcker Verlag (16. 4. 2013). "Löcker Verlag – Marina Grzinic – New-Media Technology, Science, and Politics". Loecker-verlag.at. Arhivirano s originala, 27. 9. 2015. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  16. ^ Louis Gerber. "Fiction Reconstructed: Eastern Europe, Post socialism and the Retro-Avant-Garde by Marina Grzinic". Cosmopolis.ch. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  17. ^ "Marina Gržinić- Estetika kibersvijeta i učinci derealizacije". Scribd.com. Arhivirano s originala, 4. 2. 2016. Pristupljeno 20. 4. 2013.
  18. ^ "Une fiction reconstruite : Europe de l'Est, post-socialisme et rétro-avant-garde (2005) |". Grzinic-smid.si. 13. 2. 2013. Pristupljeno 20. 4. 2013.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]