Martin Brod

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°29′00″N 16°08′00″E / 44.483333°N 16.133333°E / 44.483333; 16.133333
Martin Brod
(naselje)
Pogled na Martin Brod
Pogled na Martin Brod
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski
Općina Bihać
Koordinate 44°29′00″N 16°08′00″E / 44.483333°N 16.133333°E / 44.483333; 16.133333
Stanovništvo
 - Naselje 187 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 151599[1]
Matični broj općine 10049
Martin Brod u Bosni i Hercegovini

Martin Brod je naseljeno mjesto u sastavu općine Bihać, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Smješten je na ušću Unca u Unu, na 20-om kilometru od Drvara. Pristup je moguć i od Bihaća preko Kulen Vakufa i još 8 km novim asfaltnim putem. Martin Brod je poznat po prirodnim ljepotama, naročito po istoimenom vodopadu. Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 m, a preko nje se prelijeva prosječno 63 m3/s vode. Vodopadi su nastajali u dugom vremenskom periodu zahvaljujući izuzetno čistoj vodi bogatoj mahovinom i algama od kojih nastaju sedrene barijere sa kojih voda pada.

Prilazni mostovi i vidikovac rekonstruisani su u okviru projekta prekogranične saradnje "Una – izvor života", koji je finansira Evropska unija (EU).

Kod Martin Broda održava se tradicionalna Unska regata (međunarodna turistička kajak regata) koja je obnovljena prije nekoliko godina. Sezona raftinga je od aprila do oktobra. Martin Brod je poznat širom Evrope po raftingu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Srednjovjekovni grad Rmanj je podignut krajem 14. ili početkom 15. vijeka na ušću Unca u Unu. Po zapisima iz 1396. ovaj grad nazivao se Konuba. Gradski bedemi porušeni su do temelja, a sačuvala se samo obla kula visoka oko 10 metara. Pravoslavni manastir Rmanj u Martin Brodu važno je duhovno središte sjeverne tromeđe BiH, Like i Dalmacije. Prvi pouzdani podaci o manastiru Rmanj datiraju iz 1498. godine. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. [3]

Svi stanovnici Martin Broda živjeli su od i uz pomoć vode i njene energije. Gotovo kraj svake kuće u Martin Brodu prolazi po jedan potok i na svakom od njih opsluživao je po jedan ili čak dva mlina. Ljudi iz okolnih krajeva u Martin Brod donosili su žito gdje se ono mljelo u brašno. Bila je to aktivnost tako razvijena da sami Martinbrođani nikad nisu imali potrebe sijati bilo koju žitaricu, već su ih nabavljali u zamjenu za snagu mlinova. Danas su od tih mlinova preživjeli tek neki, a i Martinbrođani su velikim dijelom napustili ne samo svoj zanat nego i svoj rodni kraj.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Martin Brod
2013.[4] 1991.[4] 1981.[5] 1971.[6]
Osoba 125 (100,0%) 187 (100,0%) 208 (100,0%) 234 (100,0%)
Srbi 179 (95,72%) 200 (96,15%) 226 (96,58%)
Jugoslaveni 5 (2,674%) 7 (3,365%)
Bošnjaci 1 2 (1,070%) 1 1 (0,427%)
Hrvati 1 (0,535%) 1 (0,481%) 4 (1,709%)
Ostali 2 (0,855%)
Mađari 1 (0,427%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  2. ^ "Općina Bihać". nasbih.com. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  3. ^ Historijska građevina – mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Srpski pravoslavni manastir Rmanj sa ostacima originalnih fresaka u Martinbrodu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 88/07.
  4. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Martin Brod". nasbih.com. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]