Masakr u Stupnom Dolu
| Masakr u Stupnom Dolu | |||
|---|---|---|---|
| bošnjačko-hrvatskog sukoba u sklopu rata u Bosni i Hercegovini | |||
| Datum | 23. oktobar 1993. | ||
| Lokacija | Stupni Do, kod Vareša, Bosna i Hercegovina | ||
| Ishod | Masovno ubistvo bošnjačkih civila i razaranje sela | ||
| Sukobljene strane | |||
| |||
| Komandanti | |||
| |||
Masakr u Stupnom Dolu bio je ratni zločin koji su 23. oktobra 1993. u selu Stupni Do kod Vareša počinili pripadnici HVO-a nad bošnjačkim stanovništvom tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u ratu u Bosni i Hercegovini.[1][2] U napadu je selo gotovo potpuno uništeno, a ubijen je veliki broj civila, među njima žene, djeca i starije osobe.[1][2]
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Stupni Do nalazio se u vareškoj enklavi, području koje je u drugoj polovini 1993. postalo jedno od žarišta sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i HVO-a. Prema presudi u predmetu Kordić i Čerkez, prije rata selo je imalo oko 224 stanovnika i bilo je gotovo potpuno naseljeno Muslimanima, odnosno Bošnjacima.[1] Tokom oktobra 1993. stanje u vareškom kraju dodatno se pogoršalo, a u područje je upućen HVO-ov komandant Ivica Rajić.[1]
Tok događaja
[uredi | uredi izvor]Ujutro 23. oktobra 1993. jedinice HVO-a napale su Stupni Do. Sudsko vijeće ICTY-ja utvrdilo je da je selo nakon napada bilo potpuno razoreno i da je poginulo 38 osoba, od kojih su pet ili šest bili vojnici, a ostali civili.[1] U presudi je također navedeno da su u selu pronađena tijela civila ubijenih vatrenim i hladnim oružjem te da su mnoge kuće spaljene.[1]
ICTY je u predmetu protiv Ivice Rajića naveo da je napad na Stupni Do izazvao smrt približno 31 civila i razaranje sela.[2] U izvještajima Ujedinjenih nacija nakon događaja navedeno je da su posmatrači zatekli spaljene kuće i veći broj ubijenih mještana.[3]
Posljedice
[uredi | uredi izvor]Masakr u Stupnom Dolu ubrzao je raspad dotadašnjih odnosa u vareškom kraju i izazvao snažnu međunarodnu osudu.[3] Nedugo nakon zločina došlo je do sloma hrvatske kontrole nad Varešom, a znatan dio hrvatskog stanovništva napustio je to područje.[1]
Zločin je ostao jedan od najpoznatijih primjera stradanja bošnjačkih civila koje su počinile snage HVO-a tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba.[1]
Sudski epilog
[uredi | uredi izvor]Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju optužio je Ivicu Rajića za zločine počinjene u Stupnom Dolu i Varešu.[4] Rajić je 2005. priznao krivicu, a 2006. osuđen je na 12 godina zatvora zbog svoje uloge u napadu na Stupni Do i zlostavljanju zatočenih Bošnjaka iz Vareša.[2][4]
U presudi u predmetu Kordić i Čerkez ICTY je utvrdio da su za napad na Stupni Do bili odgovorni Ivica Rajić i njemu potčinjene jedinice, ali nije našao dovoljno dokaza da bi odgovornost za taj konkretni zločin pripisao Dariju Kordiću.[1]
Također pogledaj
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 "Prosecutor v. Kordić and Čerkez: Trial Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 26. 2. 2001. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- 1 2 3 4 "Ivica Rajic Sentenced to 12 Years' Imprisonment". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 8. 5. 2006. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- 1 2 "Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to Security Council resolution 780 (1992)". United Nations. 27. 5. 1994. Pristupljeno 16. 3. 2026.
- 1 2 "Rajić (IT-95-12)". International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 16. 3. 2026.