Idi na sadržaj

Masnovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Masnovići, srednjovjekovna bosanska vlastelinska porodica. Njenim osnivačem se smatra se Mastan Bubanjić (1324–90).

Posjede su imali pretežno na području današnje Hercegovine, u Masnoj Luci na padinama Čvrsnice, a dvor u Drežnici blizu Mostara. Mastanov portret očuvan je na zidu crkve u Dobrunu blizu Višegrada. Među njegovim nasljednicima ističe se Priboje Masnović, dubrovački građanin i zapovjednik odbrane Visokog prilikom provale Osmanlija u Bosnu 1388 godine.

Priboje je bio čest svjedok u raznim poveljama. Pojavljuje se u Tvrtkovoj povelji iz Trstivnice, od 10. aprila.1380. godine, u povelji od 2. aprila. 1394. godine, Stjepan Dabiša, kralj Bosne, koji daje Gojku Marnaviću neke zemlje, u povelji od 17. maja. 1395. godine, u kojoj kralj Stjepan Dabiša daje nekom Vukmiru i njegovoj braći selo Kolo, te u poveljama od 15. jaunara 1399. godine gdje kralj Ostoja odstupa Dubrovčanima Bosansko Primorje i od 5. februara. 1399. godine gdje Stjepan Ostoja potvrđuje privilegije Dubrovčanima.

Mastan i njegovi potomci, koji su se po njemu zvali Masnovići, su uživali veliki ugled u svoje vrijeme i imali su svoj grb.[1]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 9. 2021. Pristupljeno 1. 7. 2019.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]