Međunarodna agencija za atomsku energiju
| Međunarodna agencija za atomsku energiju | ||||
|---|---|---|---|---|
|
||||
| Glavno sjedište | Beč |
|||
| Službeni jezik | arapski, engleski, francuski, kineski, ruski, španski | |||
| Broj zemalja članica | 177[1] | |||
| Zakonodavstvo | ||||
| Datum osnivanja | 29. juli, 1957 | |||
| Veb-sajt | www.iaea.org | |||
Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) je međunarodna organizacija i specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe kao i ograničenje upotrebe nuklearne energije u vojne svrhe pa i u izradu nuklearnog naoružanja. Agencija je osnovana kao samostalna organizacija 29. jula 1957. godine sa sjedištem u Beču. Iako je osnovana nezavisno od Ujedinjenih nacija na osnovu međunarodnog ugovora, IAEA statuta, agencija o svom radu izvještava i Generalnu skupštinu i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. IAEA ima dva regionalna ureda koji se nalaze u Torontu, u Kanadi i u japanskom Tokiju te tri laboratorije u: Beču i Seibersdorfu u Austriji i u Monaku.
Agencija je 2005. godine zajedno je sa svojim generalnim direktorom Mohamedom El-Baradeijem dobila Nobelovu nagradu za mir. Službeni jezici organizacije su: engleski, francuski, arapski, kineski, ruski i španski.
Članstvo
[uredi | uredi izvor]
Agencija trenutno ima 177 država članica.[1] Većina članica UN-a su članice i ove agencije. Kape Verdeu, Tongi i Brunejima, kao nečlanicama, biće odobreno članstvo i postat će članice čim ostvare neophodne zakonske instrumente. Dvije države su se povukle iz članstva a to su: Sjeverna Koreja (članica u periodu 1974-1994) i Kambodža koja je povukla svoje članstvo 2003. godine i ponovo se pridružila 2009. godine.
Misija
[uredi | uredi izvor]Misija Međunarodne agencije za atomsku energiju se obično opisuje posredstvom tri pravca djelovanja:
- Korištenje u mirnodopske svrhe: Promovisanje upotrebe nuklearne energije od strane država članica u mirnodopske svrhe,
- Zaštitne mjere: Implementacija zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da se nuklearna energija ne koristi u vojne svrhe, i
- Nuklearna sigurnost: Promocija visokih standarde za nuklearnu sigurnost[2]
IAEA klasificira sigurnost kao jedan od svoja tri najveća prioriteta. Troši 8,9 posto od svojih 352 miliona eura (469 miliona dolara) redovnog budžeta u 2011. za obezbjeđenje postrojenja od nesreća. Njegovi resursi se koriste za druga dva prioriteta: tehnička saradnja i sprječavanje širenja nuklearnog oružja.[3]
Počevši od 1986. godine, kao odgovor na eksploziju nuklearnog reaktora i katastrofu u blizini Černobilja u Ukrajini, IAEA je povećala svoje napore na polju nuklearne sigurnosti.[4] Isto se dogodilo nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine u Fukušimi u Japanu.[5]
.jpg)
.jpg){kind=spacer}
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "List of Member States". www.iaea.org (jezik: engleski). 8. 6. 2016. Pristupljeno 25. 9. 2023.
- ^ http://www.iaea.org/About/mission.html
- ^ Jonathan Tirone (9. 12. 2011). "UN Atomic Agency Funds Anti-Terrorism, Not Safety". Bloomberg News.
- ^ Fischer, David (1997). History of the International Atomic Energy Agency: The First Forty Years (PDF). Vienna, Austria: International Atomic Energy Agency. str. 2, 108–109. ISBN 978-92-0-102397-1. Arhivirano (PDF) s originala, 16. 9. 2003.
The Three Mile Island accident and especially the Chernobyl disaster persuaded governments to strengthen the IAEA's role in enhancing nuclear safety.
- ^ "IAEA Nuclear Safety Action Plan Approved by General Conference". International Atomic Energy Agency. 22. 9. 2011. Pristupljeno 2. 11. 2013.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
| Sistem Ujedinjenih nacija |
| ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Članice i posmatrači | |||||||
Normativna kontrola  |
|
|---|