Međunarodni sud u Nürnbergu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Merge-arrow 2.svg Predloženo je da se sadržaj ovog članka prebaci u članak Nirnberški proces.
Molimo da napišete svoje mišljenje o prebacivanju na stranici za diskusiju.

Sporazumom savezničkih sila zaključenim 8. augusta 1945. godine u Londonu odlučeno je o uspostavi Međunarodnog vojnog suda za suđenje ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata. Sporazumu je bio priložen Statut Međunarodnog vojnog suda kojim su bili određeni sastav, nadležnosti i funkcija suda.

U određenju nadležnosti Suda, zločini su bili svrstani u 3 kategorije i to:

  1. Zločin protiv mira - planiranje, priprema, započinjanje ili vođenje agresivnog rata ili rata kojim se krše međunarodni ugovori, sporazumi i garancije, ili učešće u nekom zajedničkom planu za izvršenje nekog od navedenih djela;
  2. Ratni zločin – povreda ratnih zakona i običaja rata;
  3. Zločini protiv čovječnosti – ubistvo, istrebljenje, porobljavanje ili deportacija izvršeni protiv civilnog stanovništva, progon na političkoj rasnoj i vjerskoj osnovi u izvršenju ili u vezi bilo kog zločina koji spada u nadležnost Suda, bez obzira da li se time krše zakoni zemlje gdje su zločini izvršeni.

Od principijelnog značaja su i slijedeće odredbe Statuta:

  1. Okrivljenog ne oslobađa odgovornosti činjenica da je radio po naređenju pretpostavljenog, ali se ta okolnost može uvažiti kao razlog za ublažavanje kazne;
  2. Prilikom suđenja bilo kom članu bilo koje grupe ili organizacije, Sud može tu grupu ili organizaciju proglasiti zločinačkom. U takvom slučaju nadležna državna vlast svake od potpisnica Sporazuma ima pravo da zbog članstva u toj organizaciji izvede pojedinca pred građanski, vojni ili okupacioni sud. Pritom se zločinački karakter grupe ili organizacije smatra dokazanim i ne može biti osporavan.