Međuspolnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Učesnici trećeg Međunarodnog foruma Interseksualnih osoba, na Malti, u decembru 2013.

Međuspolne osobe, poznate i kao interseksualci, jesu osobe rođene sa bilo kojom od nekoliko varijacija karakteristika spola, uključujući hromosome, gonade, spolne hormone ili genitalije, koji prema Uredu Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za ljudska prava "ne odgovaraju tipskim definicijama za muško ili žensko tijelo". Iako opseg atipskih spolnih karakteristika može biti očigledan od rođenja kroz prisustvo fizički dvosmislenih genitalija, u drugim slučajevima te karakteristike mogu proći neprrmijećeno, predstavljajući kao dvosmislene unutrašnje reproduktivne organe ili atipskee hromozome koji osobi mogu ostati nepoznati cijeli život.[1]

Dodjela spola pri rođenju obično se poklapa sa anatomskim spolom djeteta i fenotip. Om. Izvješteno je da je broj porođaja na kojima je beba interspolna 0,018% ili oko 1,7%, ovisno o tome koji se uvjeti računaju kao interspolni.[2][3] The number of births with ambiguous genitals is in the range of 0.02% to 0.05%.[4] Ostala interspolna stanja uključuju atipske hromosome, spolne žlijezde ili hormone.[5] Neke interseksualne osobe mogu biti dodijeljene i odgajane kao djevojčice ili dječaci, ali potom se identificirati s drugim spolom kasnije u životu, dok se većina nastavlja identificirati sa dodijeljenim im spolom.[6][7]

Riječi koje se koriste za opisivanje interspolnih osoba osporavaju se i mijenjaju se tokom vremena i mjesta. Interseksualne osobe su se ranije zvale "hermafroditi" ili "prirođeni evnusi".[8][9] U 19. i 20. stoljeću neki medicinski stručnjaci osmislili su novu nomenklaturu u pokušaju da klasificiraju karakteristike koje su uočili, prvi pokušaj stvaranja taksonomskih sistema klasifikacije interspolnih stanja . Međuspolne osobe su kategorizirane ili sa "pravi hermafroditizam", "ženski pseudohermafroditizam" ili "muški pseudohermafroditizam".[10] Ovi se termini više ne koriste, a izrazi koji uključuju riječ "hermafrodit" smatraju se obmanjujućim, stigmatizirajućim i znanstveno promišljenim u odnosu na ljude.[11] Termin hermafrodit sada se koristi za opisivanje organizma koji može stvoriti i muške i ženske spolne ćelije.[12][13]

Neki ljudi s interspolnim osobinama koriste termin interspol, a neki više vole drugi jezik.[14] U kliničkim uvjetima pojam "poremećaji spolnog razvoja" (DSD) koristi se od 2006. godine,[15] promjena u jeziku koja se od svog uvođenja smatra kontroverznom.[16][17][18]

Interseksualne osobe se suočavaju sa stigmatizacija i diskriminacija od rođenja ili nakon otkrivanja interspolnih osobina u fazama razvoja kao što je pubertet. Intersex osobe mogu se suočiti sa čedomorstvom, napuštanjem i stigmatizacijom svojih porodica. Globalno, neka interspolna novorođenčad i djeca, poput one s dvosmislenim vanjskim genitalijama, kirurški su ili hormonski promijenjeni kako bi stvorili društveno prihvatljivije spolne karakteristike. Međutim, ovo se smatra kontroverznim, bez čvrstih dokaza o povoljnim ishodima.[19] Takvi tretmani mogu uključivati sterilizaciju. Odrasli, uključujući elitne sportistkinje, takođe su bili subjekti takvog tretmana.[20] Ova se pitanja sve češće razmatraju u okviru kršenje ljudskih prava, uz izjave međunarodnih organizacija[21][22] i nacionalne institucije za ljudska prava i etiku.[23] Organizacije interseksualnih osoba su također izdale izjave o kršenju ljudskih prava, uključujući Deklaraciju Međunarodnog foruma , 2013. U 2011, Christiane Völling je postala prva interspolna osoba za koju se zna da je uspješno tužila za naknadu štete u slučaju pokrenutom zbog hirurške intervencije bez njenog pristanka. U aprilu 2015. godine Malta je postala je prva država koja je zabranila medicinske intervencije, bez pristanka radi modifikacije seksualne anatomije, uključujući anatomsku pripadnost interspolnih osoba.[24][25]

Demografski podaci[uredi | uredi izvor]

Demografija različitih stanja koja su nazvana međuspolim
Stanje Spolna specifičnost Približna učestalost
Kasnopojavna kongenitalna nadbubrežna hiperplazija (neklasični oblici) Žene (muškarci su uglavnom asimptomatski)[26] 1/50–1000 rođenja (0,1–0,2% do 1–2% ovisno o populaciji
Hipospadije Muškarci 1/200–10,000 muških beba (0,01%–0,5%), procjene prevalencije se znatno razlikuju[27]
Klinefelterov sindrom Muškarci 1/500–1.000 muške novorođenčadi (0,1–0,2%)[28]
Gnotip 47, XXX e Žene 1/1.000 ženskih beba (0,10%)[29]
Turnerov sindrom Žene ½.500 ženskih beba (0,04%)[30]
Mülerovska ageneza (vagine, tj. MRKH sindrom) Žene ¼.500 ženskih beba (0,022%)[31]
Vaginska atrezija/ageneza Žene 1/5.000 ženskih beba (0,02%)[32]
Kongenitalna nadbubrežna hiperplazija (klasični oblik) Nema (ali sa virilizacijom ženske djece)[33] One in 10,000–20,000 births (0.01–0.02%)
Hromosomski mozaicizam 45,X/46,XY Muškarci 1/6.666 novorođenih (0,015%)[34]
Genotip XYY Muškarci 1/7.000 muške novorođenčadi (0,0142%)[35]
Genotip XXYY Muškarci 1/18.000–40.000 muških beba (0,0025%–0.0055%)[36]
Genotip XX (muškarac) Muškarci 1/20.000 muških beba (0,005%)[37]
Ovotestikulski poremećaj spolnog razvoja Niko 1/20.000 beba (0,005%)[38]
Kompletna gonadna disgeneza 46, XY Fenotipske žene[39] 1/80.000 ovorođenih (0,0013%)[40]
Sindrom neosjetljivosti na androgen (potpuni i djelimični fenotipovi) Genetički muškarci[41] 1/99.000 novorođenih (0,001%)[42]
Idiopatska (nema vidljivog medicinskog razloga) Nijedan 1/110.000 rođenja (0,0009%)[43]
Jatrogeni (uzrokovano medicinskim tretmanom, npr. progestin primijenjen trudnoći) Nijedan Bez procjene
Nedostatak 5-alfa-reduktaze Muškarci Bez procjene
Mješovita gonadna disgeneza Nijedan Bez procjene
Anorhija Muškarci Bez procjene
Sindrom perzistentnog Mülleovog kanala Muški Bez procjene

Ispoljavanja u stanovništva mogu se razlikovati zbog genetičkih uzroka. U Dominikanskoj Republici nedostatak 5-alfa-reduktaze nije neuobičajen u gradu Las Salinas, što rezultira društvenim prihvatanjem interspolne osobine.[44] Muškarci s tom osobinom nazivaju se "güevedoces" (španski za "jaja u dvanaest"). 12 od 13 porodica imalo je jednog ili više muških članova porodice koji su nosili gen. Ukupna incidencija u gradu bila je jedan na svakih 90 muškaraca koji su bili nositelji, dok su drugi muškarci bili ne-nositelji ili ne-pogođeni nositelji.[45]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Saner, Emine (29. 7. 2008). "The gender trap: testing the sex of Olympians competing in Beijing". The Guardian. ISSN 0261-3077. Arhivirano s originala, 2. 9. 2013. Pristupljeno 11. 6. 2020.
  2. ^ "How Common is Intersex? An Explanation of the Stats". Intersex Campaign for Equality. 1. 4. 2015. Pristupljeno 1. 1. 2021.
  3. ^ "Intersex population figures". Intersex Human Rights Australia. 28. 9. 2013. Pristupljeno 1. 1. 2021.
  4. ^ Selma Feldman Witchel (2018). "Disorders of Sex Development". Best Practice & Research. Clinical Obstetrics & Gynaecology. 48: 90–102. doi:10.1016/j.bpobgyn.2017.11.005. ISSN 1521-6934. PMC 5866176. PMID 29503125.
  5. ^ United Nations; Office of the High Commissioner for Human Rights (2015). Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex (PDF). Arhivirano (PDF) s originala, 4. 3. 2016.
  6. ^ Alice Domurat Dreger (2001). Hermaphrodites and the Medical Invention of Sex. USA: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-00189-3.
  7. ^ "New publication "Intersex: Stories and Statistics from Australia"". Organisation Intersex International Australia. 3. 2. 2016. Arhivirano s originala, 29. 8. 2016. Pristupljeno 18. 8. 2016.
  8. ^ Mason H.J. (1978). "Favorinus' Disorder: Reifenstein's Syndrome in Antiquity?". Janus. 66 (1–2–3): 1–13. PMID 11610651.
  9. ^ Nguyễn Khắc Thuần (1998), Việt sử giai thoại (History of Vietnam's tales), vol. 8, Vietnam Education Publishing House, p. 55
  10. ^ Zucker, Kenneth J.; Bradley, Susan J.; Sullivan, Claire B. Lowry (mart 1992). "Gender Identity Disorder in Children". Annual Review of Sex Research. 3 (1): 73–120. doi:10.1080/10532528.1992.10559876. ISSN 1053-2528.
  11. ^ Dreger, Alice D.; Chase, Cheryl; Sousa, Aron; Gruppuso, Phillip A.; Frader, Joel (18. 8. 2005). "Changing the Nomenclature/Taxonomy for Intersex: A Scientific and Clinical Rationale". Journal of Pediatric Endocrinology and Metabolism. 18 (8). doi:10.1515/JPEM.2005.18.8.729. PMID 16200837. Arhivirano s originala, 29. 8. 2020. Pristupljeno 5. 2. 2020.
  12. ^ Kilman, Richard. Encyclopedia of Evolutionary Biology. Elsevier Science.
  13. ^ Avise, John; Nicholson, Trudy (15. 3. 2011). Hermaphroditism. Columbia University Press.
  14. ^ Sharon Preves, "Intersex and Identity, the Contested Self". Rutgers, 2003.
  15. ^ Houk, C. P.; Hughes, I. A.; Ahmed, S. F.; Lee, P. A.; Writing Committee for the International Intersex Consensus Conference Participants (august 2006). "Summary of Consensus Statement on Intersex Disorders and Their Management". Pediatrics. 118 (2): 753–757. doi:10.1542/peds.2006-0737. ISSN 0031-4005. PMID 16882833.
  16. ^ Davis, Georgiann (11. 9. 2015). Contesting Intersex: The Dubious Diagnosis. New York University Press. str. 87–89. ISBN 978-1479887040.
  17. ^ Holmes (septembar 2011). "The Intersex Enchiridion: Naming and Knowledge". Somatechnics. 1 (2): 388–411. doi:10.3366/soma.2011.0026. ISSN 2044-0138.
  18. ^ Beh, Haze; Diamond, Milton (27. 7. 2006). "Variations of Sex Development Instead of Disorders of Sex Development [sic]". ADC Online. Arhivirano s originala, 21. 8. 2008. Pristupljeno 15. 3. 2021.
  19. ^ Submission 88 to the Australian Senate inquiry on the involuntary or coerced sterilisation of people with disabilities in Australia Arhivirano 23. 9. 2015. na Wayback Machine Arhivirano 23. 9. 2015. na Wayback Machine, Australasian Paediatric Endocrine Group (APEG), 27 June 2013
  20. ^ Macur, Juliet (6. 10. 2014). "Fighting for the Body She Was Born With". The New York Times. Arhivirano s originala, 12. 1. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2015.
  21. ^ Report of the UN Special Rapporteur on Torture Arhivirano 29. 4. 2019. na Wayback Machine Arhivirano 24. 8. 2016. na Wayback Machine, Office of the UN High Commissioner for Human Rights, February 2013.
  22. ^ Eliminating forced, coercive and otherwise involuntary sterilization, An interagency statement Arhivirano 11. 7. 2015. na Wayback Machine Arhivirano 11. 7. 2015. na Wayback Machine, World Health Organization, May 2014.
  23. ^ Involuntary or coerced sterilisation of intersex people in Australia. Australian Senate. Canberra: Senate of Australia Community Affairs References Committee. 2013. ISBN 978-1-74229-917-4. Arhivirano s originala, 23. 9. 2015.
  24. ^ Reuters (1. 4. 2015). "Surgery and Sterilization Scrapped in Malta's Benchmark LGBTI Law". The New York Times. Arhivirano s originala, 4. 4. 2015. Pristupljeno 29. 8. 2020.
  25. ^ "Malta passes law outlawing forced surgical intervention on intersex minors". Star Observer. 2. 4. 2015. Arhivirano s originala, 14. 8. 2015.
  26. ^ Witchel, Selma Feldman; Azziz, Ricardo (2010). "Nonclassic Congenital Adrenal Hyperplasia". International Journal of Pediatric Endocrinology. 2010: 625105. doi:10.1155/2010/625105. PMC 2910408. PMID 20671993.
  27. ^ Springer, A.; van den Heijkant, M.; Baumann, S. (juni 2016). "Worldwide prevalence of hypospadias". Journal of Pediatric Urology. 12 (3): 152.e1–152.e7. doi:10.1016/j.jpurol.2015.12.002. PMID 26810252.
  28. ^ "Klinefelter syndrome Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program". rarediseases.info.nih.gov. Arhivirano s originala, 29. 8. 2020. Pristupljeno 19. 12. 2019.
  29. ^ Wigby, Kristen; D'Epagnier, Cheryl; Howell, Susan; Reicks, Amy; Wilson, Rebecca; Cordeiro, Lisa; Tartaglia, Nicole (novembar 2016). "Expanding the phenotype of Triple X syndrome: A comparison of prenatal versus postnatal diagnosis". American Journal of Medical Genetics Part A. 170 (11): 2870–2881. doi:10.1002/ajmg.a.37688. PMC 6501572. PMID 27644018.
  30. ^ Reference, Genetics Home. "Turner syndrome". Genetics Home Reference. Arhivirano s originala, 29. 8. 2020. Pristupljeno 19. 12. 2019.
  31. ^ Morcel, Karine; Camborieux, Laure; Guerrier, Daniel (2007). "Mayer-Rokitansky-Küster-Hauser (MRKH) syndrome". Orphanet Journal of Rare Diseases. 2 (1): 13. doi:10.1186/1750-1172-2-13. PMC 1832178. PMID 17359527.
  32. ^ "Urology Care Foundation – What is Vaginal Agenesis?". www.urologyhealth.org. Arhivirano s originala, 4. 1. 2019. Pristupljeno 21. 1. 2018.
  33. ^ Speiser PW, Arlt W, Auchus RJ, Baskin LS, Conway GS, Merke DP, Meyer-Bahlburg HF, Miller WL, Murad MH, Oberfield SE, White PC (novembar 2018). "Congenital Adrenal Hyperplasia Due to Steroid 21-Hydroxylase Deficiency: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline". The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism. 103 (11): 4043–4088. doi:10.1210/jc.2018-01865. PMC 6456929. PMID 30272171.
  34. ^ Mohammadpour Lashkari, F.; Sadighi Gilani, M. A.; Ghaheri, A.; Zamanian, M. R.; Borjian Boroujeni, P.; Mohseni Meybodi, A.; Sabbaghian, M. (juni 2018). "Clinical aspects of 49 infertile males with 45,X/46,XY mosaicism karyotype: A case series". Andrologia. 50 (5): e13009. doi:10.1111/and.13009.
  35. ^ Stochholm, Kirstine; Juul, Svend; Gravholt, Claus H (2010). "Diagnosis and mortality in 47,XYY persons: a registry study". Orphanet Journal of Rare Diseases. 5 (1): 15. doi:10.1186/1750-1172-5-15. PMC 2889887. PMID 20509956.
  36. ^ Tartaglia, Nicole; Ayari, Natalie; Howell, Susan; D’Epagnier, Cheryl; Zeitler, Philip (juni 2011). "48,XXYY, 48,XXXY and 49,XXXXY syndromes: not just variants of Klinefelter syndrome". Acta Paediatrica. 100 (6): 851–860. doi:10.1111/j.1651-2227.2011.02235.x. PMC 3314712. PMID 21342258.
  37. ^ Reference, Genetics Home. "46,XX testicular disorder of sex development". Genetics Home Reference. Arhivirano s originala, 17. 5. 2019. Pristupljeno 24. 12. 2019.
  38. ^ "Ovotesticular Disorder of Sex Development". NORD (National Organization for Rare Disorders). Arhivirano s originala, 29. 8. 2020. Pristupljeno 21. 12. 2019.
  39. ^ Yen and Jaffe's reproductive endocrinology : physiology, pathophysiology, and clinical management (7th izd.). Elsevier/Saunders. 13. 9. 2013. ISBN 9781455727582. phenotypically, pure XY GD individuals are unambiguously phenotypic females (previously known as Swyer syndrome) but usually internally possess hypoplastic müllerian structures.
  40. ^ Reference, Genetics Home. "Swyer syndrome". Genetics Home Reference. Arhivirano s originala, 16. 12. 2019. Pristupljeno 21. 12. 2019.
  41. ^ Sinnecker, G. H. G.; Hiort, O.; Nitsche, E. M.; Holterhus, P.-M.; Kruse, K.; Group, German Collaborative Intersex Study (29. 6. 1996). "Functional assessment and clinical classification of androgen sensitivity in patients with mutations of the androgen receptor gene". European Journal of Pediatrics. 156 (1): 7–14. doi:10.1007/s004310050542. PMID 9007482. Arhivirano s originala, 29. 8. 2020. Pristupljeno 5. 2. 2020. In the genetic male, mutations of the androgen receptor (AR) gene cause phenotypes ranging from female to subfertile male.
  42. ^ Boehmer, Annemie L. M.; Brüggenwirth, Hennie; van Assendelft, Cissy; Otten, Barto J.; Verleun-Mooijman, Marja C. T.; Niermeijer, Martinus F.; Brunner, Han G.; Rouwé, Catrienus W.; Waelkens, J. J.; Oostdijk, Wilma; Kleijer, Wim J.; van der Kwast, Theo H.; de Vroede, Monique A.; Drop, Stenvert L. S. (septembar 2001). "Genotype Phenotype in Families with Androgen Insensitivity Syndrome". The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism. 86 (9): 4151–4160. doi:10.1210/jcem.86.9.7825. PMID 11549642.
  43. ^ Anne Fausto-Sterling (2000). Sexing the Body: Gender Politics and the Construction of Sexuality. New York: Basic Books.
  44. ^ Mosley, Michael (20. 9. 2015). "The extraordinary case of the Guevedoces". BBC News. BBC News. Arhivirano s originala, 23. 9. 2015. Pristupljeno 23. 9. 2015.
  45. ^ Imperato-McGinley, Julianne; Guerrero, Luis; Gautier, Teofilo; Peterson, Ralph Edward (decembar 1974). "Steroid 5alpha-reductase deficiency in man: an inherited form of male pseudohermaphroditism". Science. 186 (4170): 1213–1215. Bibcode:1974Sci...186.1213I. doi:10.1126/science.186.4170.1213. PMID 4432067.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]