Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj
| Islamska zajednica u Hrvatskoj | |
|---|---|
| Reis-ul-ulema | Husein Kavazović |
| Muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj | Aziz Hasanović |
| Osnovana | 1916. |
| Sjedište | Zagreb |
| Država |  Hrvatska
|
| Glasilo | Minber - bilten Islamske zajednice u Hrvatskoj |
| Stranica | islamska-zajednica.hr/ |
Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je vjerska organizacija muslimana u Hrvatskoj, predstavlja najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice.
Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i deset članova. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice, a potvrđuje reis-ul-ulema.
Islamska zajednica u Hrvatskoj je Mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zbog čega je reis-ul-ulema (aktuelni Husein Kavazović) vrhovni poglavar muslimana i u Hrvatskoj.
Sjedište Islamske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu.
Historija
[uredi | uredi izvor]
Prikaz života i rada Islamske zajednice i muslimana u Hrvatskoj obuhvaća davna vremena, od 10. do 14. stoljeća, kada su prvi muslimani, zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore Ugarskog kraljevstva na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na njemu sve do pred sam prodor Osmanlija.
Novija historija muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj, započinje 1878. okupacijom, zatim 1908. godine aneksijom Bosne i Hercegovine, te 27. aprila 1916, izglasavanjem zakona u Hrvatskom državnom saboru o priznanju islama kao ravnopravne religije drugim religijama u ovom području.[1]
Izvjestitelj po ovoj tački dnevnog reda bio Gjuro Šurmin, koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer Austrije koja je priznala status islamu još 1912, kao i Ugarska koja je netom prije 30. marta ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. specijalnim zakonima riješila pitanje židovske, evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broja muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično.
Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvobitno medresa, a potom Islamska gimnazija, osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola Kur'ana i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.[2]
Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj.
Muftije
[uredi | uredi izvor]| # | Ime i prezime | Mandat započeo | Mandat završio | Napomena |
|---|---|---|---|---|
| 1. | Ismet ef. Muftić | 1917. | 1945. | |
| 2. | Ševko ef. Omerbašić | 1995. | 2012. | |
| 3. | Aziz ef. Hasanović | 2012. | Trenutno | |
Organizacija
[uredi | uredi izvor]
Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise: Zagreb, Rijeka, Pula, Sisak, Split, Varaždin, Gunja, Dubrovnik, Karlovac, Labin, Osijek, Vinkovci, Poreč, Slavonski Brod, Umag, Zadar),[3] koji su dalje podijeljeni na džemate.
Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluju mektebi i to području medžlisa, te Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, koja se nalazi u Zagrebu.
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ "Islam i muslimani u Hrvatskoj". katalog.kgz.hr. katalog.kgz.hr.
- ^ "Intervju s Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj". katalog.kgz.hr. islamska-zajednica.hr. Arhivirano s originala, 19. 2. 2021.
- ^ "O nama". islamska-zajednica.hr. islamska-zajednica.hr. Arhivirano s originala, 9. 11. 2024.