Mediteranska ishrana
| Mediteranska ishrana | |
|---|---|
 Branje masline, jedne od osnovnih namirnica u mediteranskoj ishrani | |
| Nematerijalna kulturna baština | |
| Regija | Evropa |
| Država |  Hrvatska Španija Kipar Grčka Portugal Italija Maroko |
| Mjesto | Soria u Španiji, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji, Chefchaouen u Maroku i drugi |
| Svjetska baština | |
| Datum upisa | 2010, 2013 |
| Veb-sajt | UNESCO |
Mediteranska ishrana (sredozemna dijeta) se sastoji od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju podneblje s trpezom. To uključuje način uzgoja usjeva, žetvu, ribolov, konzerviranje hrane, obrade i pripremanje, a ponegdje i način njezine konzumacije[1].
Osobine[uredi | uredi izvor]
Kao zlatni standard ishrane smatra se mediteranska ishrana, koja djeluje preventivno na zdravlje i osigurava dugovječnost. Mediteranska ishrana ima određeni postotak proteina, ugljikohidrata i lipidai koji zajedno predstavljaju bazu dobro balansirane i zdrave ishrane. Glavne osobine su:
- dovoljan unos proteina - pogotovo ribljih (plava riba),
- povećan unos složenih ugljikohidrata, mahunarki i žitarica,
- dovoljan unos svježeg voća i povrća, dakle povećan unos plave ribe,
- konzumacija maslinovog ulja visoke kakvoće,
- veća konzumacija začina,
- ograničen unos zasićenih masnih kiselina,
- pravilna učestalost obroka i
- povećana briga oko hidriranosti organizma, voda je uvijek na prvom mjestu, pri čemu mediteranska ishrana uključuje i 1 čašu crvenog vina na dan. Dozvoljeni su i kahva i čaj, ali bez dodavanja šećera.
Namirnice[uredi | uredi izvor]
Mediteranska ishrana se zasniva na sljedećim namirnicama:[2]
- Povrće: paradajz, brokula, kelj, špinat, luk, cvjetača, mrkva, prokulice, krastavac itd.
- Voće: jabuka, banana, naranča, kruška, jagoda, grožđe, datula, smokva, dinja, breskva itd.
- Orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orah, makadamija, lješnjak, indijski oraščići, suncokretove sjemenke, sjemenke tikve itd.
- Mahunarke: grah, grašak, leća, kikiriki, leblebija itd. Dobra stvar kod ovih namirnica je što brzo zasite i sitost će trajati dugo, tako da su i male porcije dovoljne za zdrav obrok.
- Gomolji: krompir, slatki krompir, repa itd.
- Cjelovite žitarice: zob, smeđa riža, raž, ječam, kukuruz, heljda, integralna pšenica, hljeb od cjelovitih žitarica i tjestenina.
- Riba i morski plodovi imaju veliku ulogu i centralno mjesto u mediteranskoj ishrani. Konzumiranje ribe u dovoljnim količinama (2 do 3 puta sedmično) u uravnoteženoj prehrani pomaže u očuvanju zdravlja. Razlog su zdravi nutritivni sastojci i vrijednosti kojima obiluje. Razlikuje se nekoliko vrsta ribe, a po sadržaju i količini masti dijele se na bijelu i plavu ribu. Najpoznatije vrste bijele ribe su orada, kovač, brancin, oslić i škarpina. Bijela riba bogata je raznim nutrijentima, posebno vitaminom B, vitaminom koji je posebno važan za pravilan rad i zdravlje živčanog sustava. Od važnih minerala posebno obiluje kalijem, magnezijem i fosforom. Plava riba (srdela, lokarda, skuša) opskrbljuje organizam punovrijednim hranjivim tvarima kao što su lakoprobavljivi proteini visoke biološke vrijednosti i brojni minerali. Plava riba poput tune, haringe, srdela, skuše, šaruna, papalina, lososa i inćuna obiluje i masnim kiselinama omega-3 čija konzumacija dva puta sedmično znatno doprinosi poboljšanju opšteg zdravlja i preventivno djeluje na mnoge bolesti. Uz ribu su zastupljeni: škampi, ostrige, školjke, rakovi, dagnje itd.[3]
- Perad: piletina, patka, ćuretina itd.
- Jaja: kokošija, prepeličja i pačja jaja.
- Mliječni proizvodi: sir, jogurt, grčki jogurt itd.
- Bilje i začini: bijeli luk, bosiljak, metvica, ruzmarin, kadulja, muškatni oraščić, cimet i dr.
- Zdrave masnoće: ekstra djevičansko maslinovo ulje, masline, avokado i ulje avokada.[4]
Piramida mediteranske ishrane (dijete - MD)[uredi | uredi izvor]
Tradicionalna piramida mediteranske dijete (MD) je rezultat inicijative Fondacije za mediteransku ishranu (Mediterranean Diet Foundation) i saradnje brojnih međunarodnih stručnjaka iz oblasti prehrane, antropologije, sociologije i poljoprivrede. U osnovi piramide su namirnice koje treba da održavaju ishranu, a na gornjim nivoima, namirnice koje treba jesti u umjerenim količinama.
U grafički prikaz ugrađeni su društveni i kulturni elementi karakteristični za mediteranski način života. Ne radi se samo o davanju prioriteta nekim grupama hrane u odnosu na druge, već i obraćanju pažnje na način odabira, kuhanja i jedenja. Takođe odražava sastav i broj porcija obroka.
Zdravstvene prednosti mediteranske dijete i njeno zaštitno djelovanje protiv hroničnih bolesti utvrđeno je naučnim saznanjima. Ova piramida uključuje sve grupe hrane; upravo u proporcijama i učestalostima se oslanja na zdravu ili nezdravu ishranu. Obrazac potrošnje hrane namijenjen je zdravoj odrasloj populaciji i treba biti prilagođen specifičnim potrebama djece, trudnica i drugim zdravstvenim stanjima.
Namirnice biljnog porijekla koje obezbjeđuju ključne nutrijente i druge zaštitne tvari koje doprinose općem blagostanju i održavanju uravnotežene prehrane nalaze se u osnovi piramide. Iz ovih razloga, treba ih konzumirati u većoj proporciji i učestalosti nego hranu koja se nalazi na centralnom i gornjem nivou piramide. Ovo posljednje treba jesti umjereno i ostaviti za posebne prilike.[5]
Nematerijalna svjetska baština[uredi | uredi izvor]
Mediteranska ishrana čini mnogo više od same hrane. Ona promovira društvenu interakciju jer je objed u društvu temelj društvenih običaja i svečanosti. Uz nju je nastalo i razvilo se raznoliko znanje, pjesme, uvjerenja, predaje i legende. Ovaj sustav je ukorijenjen u velikom poštivanju područja i njegove bioraznolikosti, te osigurava zaštitu i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta povezanih s ribolovom i poljoprivredom sredozemnih zajednica kao što su npr. Soria u Španjolskoj, Koroni u Grčkoj, Cilento u Italiji i Chefchaouen u Maroku, koji su tek neki od mnogih.[1].
Mediteranska prehrana uključuje skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija koji se tiču usjeva, žetve, ribolova, stočarstva, konzerviranja, obrade, kuhanja, a posebno dijeljenja i konzumiranja hrane. Zbog toga je mediteranska prehrana upisana kao UNESCO-ova nematerijalna kulturna baština.[6]
Također, žene imaju posebno presudnu ulogu u prijenosu stručnosti i znanja određenih rituala, narodnih običaja i slavlja.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Mediteranska ishrana na službenim stranicama UNESCO-a Preuzeto 12.11.2021.engleski: '
- ^ Mediteranska ishrana - limana.rs - Pristupljeno 28.11.2021
- ^ Mediteranska prehrana - story.hr - Pristupljeno 28.11.2021
- ^ Pravila mediteranske prehrane - www.fitness.com.hr - Pristupljeno 28.11.2021
- ^ "Piramida mediteranske ishrane - www.mediterradiet.org - Pristupljeno 17.11.2021". Arhivirano s originala, 29. 11. 2021. Pristupljeno 29. 11. 2021.
- ^ UNESCO: Mediteranska prehrana - ich.unesco.org - Prijavljeno 17.11.2021engleski: '
 |
Commons ima datoteke na temu: Mediteranska ishrana |