Medresa "Džemaluddin-ef. Čaušević"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Medresa Džemaluddin ef. Čaušević u Cazinu je sagrađena 1867 godine prvobitno od drvene građe. Zapaljena je od Austougarskog okupatora, zbog oružanog otpora koji je pružen na ovom prostoru. Ponovo je sagrađena od kamena 1890. godine. Medresa je dobila ime po najpoznatijem alimu sa ovog područja Džemaludinu Čauševiću koji je bio Reisu-l-ulema u svom vremenu.

Funkcionisala je do 1918 godine, kada je zbog nedostatka materijalno-finansijskih sredstava morala obustaviti svoj rad. Dolaskom komunističke vlasti 1945. god. Imovina Medresa je oduzeta od Islamske zajednice kao što je bio slučaj sa svim vakufskim dobrima na ovom prostoru. Ponovno je otvorena u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu 8. septembra 1993 kada je ovo područje bilo izolirano od ostalih djelova Bosne.

Trenutno je jedina Medresa na području Bihaćkog muftijstva i pokriva potrebe za ovom vrstom školovanja za oko 300.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona. Školovanje traje četiri godine. Nastava se izvodi po Nastavnom planu i programu u koji je uključeno 28 predmeta. Škola je priznata od strane Ministarstva obrazovanja i Rijaseta Islamske zajednice BiH. . Oni su smješteni u internate, gdje su im obezbijeđena tri obroka dnevno.

Svršenici Medrese uspješnim okončanjem školovanja stječu zvanja: imam, hatib i muallim, odnosno zvanje vjeroučitelja u državnim školama. Svršenici medrese imaju mogućnost upisa na fakultete u Bosni i Hercegovini i u svijetu.

Izvor[uredi | uredi izvor]