Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Rođenje (1839-12-19) 19. decembar 1839.
Vitina, Ljubuški, Osmanlijsko Carstvo
Smrt29. juli 1902(1902-07-29) (62 godine)
Sarajevo, Austro-Ugarska
Zanimanjepisac, političar, sakupljač narodnog blaga
NacionalnostBošnjak

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak (Vitina, 19. decembar 1839 – Sarajevo, 29. juli 1902)[1] bio je bošnjački pisac, političar i sakupljač duhovnog narodnog blaga svoga naroda.[2] Od 1893. godine obavljao je i dužnost sarajevskog gradonačelnika.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je krajem 1839. godine u ljubušanskom mjestu Vitina, u bošnjačkoj plemičkoj porodici koja je iznjedrila još nekoliko poznatih ličnosti u bošnjačkom nacionalnom korpusu.[2]

Završio je medresu u Ljubuškom i učio orijentalne jezike. Službovao je u nekoliko gradova da bi 1878. došao u Sarajevo, gdje je i ostao do svoje smrti. Nakon smrti tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva Mustafe Fadilpašića, 1893. postaje gradonačelnik[3] i na toj dužnosti ostaje do 1899, kad se zbog bolesti povlači. Tokom mandata gradonačelnika glavni projekt na kojem je radio bilo je uvođenje električne energije u gradu. Tako je 1. maja 1895. godine, Sarajevo po prvi put dobilo električno osvetljenje[4][5][6] a do tada su se za rasvjetu sarajevskih ulica koristile uljane svjetiljke. Također, na isti dan, Sarajevo je postalo jedan od prvih gradova na svijetu sa električnim tramvajima koji su tada zamijenili tramvaje s konjskom vučom.

U julu 1898. doživio je moždani udar nakon čega se brzo oporavio, a aprila sljedeće godine odrekao se položaja gradonačelnika. Umro je 28. jula 1902. godine u 62. godini života.

Krajem 19. vijeka po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga, a poznata mu je knjiga Narodno blago (1888). U drugoj knjizi, Istočno blago (1896), sabrao je i preveo nove turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice. Tarih na njegovom nišanu s jedne je strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, ali na arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijskom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:

O, uzvišeni (Bože), kad bi moj grijeh bio koliko planina Kaf,
ništa ne mari, jer je to naspram tvoje milosti neznatna stvar.

Ova vrsta dokumenta potvrđuje da se Kapetanović, čiji je pseudonim Muhibi, bavio i književnim radom i da je bio "pametan čovjek", "pjesnik, historičar i čovjek dobrih osobina".

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Mehmed-beg Kapetanović i Riza-beg Kapetanović – Ljubušaci". Pristupljeno 7. 6. 2016.
  2. ^ a b "Narodno blago: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak". Pristupljeno 7. 6. 2016.
  3. ^ d.o.o., daenet. "Grad Sarajevo : Sarajevski gradonačelnici 1878.-2013". www.sarajevo.ba. Arhivirano s originala, 14. 12. 2013. Pristupljeno 7. 6. 2016.
  4. ^ "Mehmed-beg Ljubušak i modernizacija Sarajeva". RadioSarajevo. 27. 10. 2012. Arhivirano s originala, 14. 1. 2014. Pristupljeno 13. 1. 2014.
  5. ^ "Dan kada je Sarajevo dobilo električnu rasvjetu". RadioSarajevo. 1. 5. 2013. Arhivirano s originala, 10. 1. 2014. Pristupljeno 13. 1. 2014.
  6. ^ "Rođendan sarajevske 'električne aždahe'". RadioSarajevo. 1. 5. 2013. Arhivirano s originala, 10. 1. 2014. Pristupljeno 13. 1. 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Političke funkcije
Prethodno
Mustafa-beg Fadilpašić
1878–1892.
Gradonačelnik Sarajeva
1893–1899.
Poslije 
Nezir Škaljić
1899–1905.