Mehmed Teufik Azabagić
Mehmed Teufik ef. Azabagić | |
---|---|
2. reis-ul-ulema | |
Vrijeme na vlasti 1893–1909. | |
Prethodnik | Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović |
Nasljednik | Ahmed Munib Korkut (vršilac dužnosti) |
Rođenje | 1838. Tuzla, Osmansko carstvo |
Smrt | 1918. Tuzla, Austro-Ugarska |
Nacionalnost | Bošnjak |
Mehmed Teufik ef. Azabagić (Tuzla, 1838 – Tuzla, 1918) drugi je po redu reis-ul-ulema u periodu Austro-Ugarske uprave Bosnom i Hercegovinom.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Mehmed Teufik ef. Azabagić sin Osman-bega rođen je u Tuzli 1838. godine. Potiče iz bogate tuzlanske porodice, Azabagića. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Tuzli, a zatim je otišao na studije islamskih nauka u Istanbul. Diplomirao je 1868. godine, a potom se vratio u Tuzlu. Prošao je sve pozicije u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bio je imam, hatib, vaiz, a potom upravitelj ruždije u Sarajevu, kada je premješten na isti položaj u Tuzlu, gdje je istovremeno vršio i funkciju kadije. Nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu 1878. godine postavljen je za tuzlanskog muftiju.
Reis-ul-ulema[uredi | uredi izvor]
Na položaju reis-ul-uleme Mehmed Teufik ef. Azabagić je bio od 1893. do 1909. godine. Imenovan je 25. oktobra 1893. godine a svečana predaja menšure i ustoličenje bili su 20. novembra iste godine, u rezidenciji Konak, nakon dove u Carevoj džamija u Sarajevu.
Dobivanjem vjerske i vjersko-prosvjet autonomije muslimani u Bosni i Hercegovini pripremali su se da donesu novi statut Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i po njemu da izaberu reis-ul-ulemu. Reis-ul-ulema Azabagić je procijenio da bi za njega bilo najbolje da se povuče u penziju, što je i uradio 1909. godine. Ostatak života proživio je u Tuzli. Umro je u 80-toj godini života 22. maja 1918. godine. Ukopan je u haremu Jalske džamije u Tuzli.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Risala o hidžri (1884.)