Memorandum SANU
 | Na ovoj stranici konstatovane su greške u izvornom kodu koje možda dovode do nepoželjnih rezultata. |
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija nauka i umetnosti u periodu između 1985-86. godine SANU kao strateški program srpske inteligencije. Memorandum SANU je odredio smjer rješenja srpskog pitanja unutar SFR Jugoslavije. Ovaj dokument bio je objavljen u javnosti preko beogradskog dnevnika "Večernje novosti" u dva nastavka 24. i 25. septembra 1986. godine.
Radna grupa[uredi | uredi izvor]
Radnu grupu su sačinjavali:[1]
Sadržaj[uredi | uredi izvor]
Memorandum je podijeljen na deset dijelova, koji su grupisani u dvije cijeline:
- Kriza jugoslavenske privrede i društva;
- Položaj Srbije i srpskoga naroda;
Komentar[uredi | uredi izvor]
Memorandum SANU u svom sadržaju nimalo ne odstupa od već poznatih programa Velike Srbije ("Načertanije", Srbi svi i svuda, Homogena Srbija...) samo je moderniziran za svoje vrijeme:
- granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i kao takve one se trebaju prekrajati, jer prema memorandumu Ustav iz 1974. je nanio mnogo štete Srbiji, zbog stvaranja autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova, razvodnjavanje federacije, kao i zbog "umjetnih" administrativnih granica koje ne predstavljaju "pravu" sliku
- ugroženost srpskog naroda od strane drugih naroda unutar SFR Jugoslavije: asimilacija, iskorištavanje, istjerivanja, nemogućnost izražavanja, marginalizacija u političkoj, ekonomskoj, kulturnoj i naučnoj sferi.
- jačanje protusrpskih snaga unutar SFR Jugoslavije (Hrvati, Albanci)
- potreba za brzu i skoru akciju da se spriječi propadanje Srbije i srpskog naroda
Utjecaj[uredi | uredi izvor]
Memorandum SANU je imao dalekosežan utjecaj na razvoj i obnovu nacionalističkog pokreta u Srbiji prvo pod okriljem Saveza komunista Srbije. Memorandum je imao i izravan utjecaj na Slobodana Miloševića koji je ideje izložene u memorandumu pokušao provesti u djelo: antibirokratska revolucija i ideja o velikoj Srbiji koja je kasnije bila uzrok rata u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i na Kosovu.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Memorandum SANU iz 1995. godine[2]
- Drugi Memorandum SANU, memorandum iz 2012.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Miller 2008, p. 268.
- ^ [1] Jakov Sirotković: Memorandum SANU iz 1995. godine: (kritički osvrt na knjigu Koste Mihailovića i Vasilija Krestića "Memorandum SANU", odgovori na kritike, izdanje SANU, Beograd 1995.), Predavanja održana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sv. 69./izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Birotisak, Zagreb, 1996., ISBN 953-154-074-8