Midhat Begić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Midhat Begić
Rođenje (1911-07-12) 12. juli 1911.
Brčko, Austro-Ugarska
Smrt16. novembar 1983(1983-11-16) (72 godine)
Praz-Coutant, Francuska
NacionalnostBošnjak
Zanimanjehistoričar književnosti

Midhat Begić, historičar književnosti, (Koraj kod Brčkog, 1911 – Praz-Coutant, francuske Alpe, 1983), član ANU BiH.

Završio je studij francuskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. Radio je u Ministarstvu kulture u Sarajevu 1945-1948, te na Institutu za društvene odnose u Beogradu 1948-1950. Bio je lektor srpskohrvatskog jezika na Faculte des Lettres u Lyonu 1950-1953. U Lionu je odbranio doktorsku disertaciju pode nazivom: Jovan Skerlić, critique historien litteraire serbe 1958. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu radsio je od 1953. do penzionisanja 1973. U početku je bio lektor francuskog jezika, a kasnije profesor na Odsjeku za jugoslovenske književnosti. Bio je profesor jugoslovenske književnosti i civilizacije na Sorboni 1966-1969. Osnivač je i glavni urednik časopisa Izraz. Sa Muhsinom Rizvićem priredio je sabrana djela Jovana Skerlića (Sabrana djela Jovana Skerlića, I-XIII, Prosveta, Beograd 1964).

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Midhat Begić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, 27-julske nagrade, Ordena Republike sa zlatnim vijencem, nagrade AVNOJ-a, nagrade Udruženja književnika BiH, nagrade Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, nagrade “Braće Šimić” za književnu kritiku, posmrtno – nagrade ZAVNOBiH-a i nagrade “Veselina Masleše”. Nosilac visokih francuskih odlikovanja i priznanja: Prix de l’Academie francaise i Ordre du merite national francais.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Raskršća I, Svjetlost, Sarajevo, 1957, str. 286.
  • Jovan Skerlić et la critique littéraire en Serbie, Institut d’Etudes slaves, Paris, 1963, str. 311.
  • Jovan Skerlić, čovek i delo, Prosveta, Beograd, 1966, str. 277 + 74 /Dodatak: Bibliografija radova J. Skerlića i Literatura o J. Skerliću, sa M. Rizvićem/.
  • Raskršća II, Svjetlost, Sarajevo, 1969, str. 350.
  • Raskršća III, Svjetlost, Sarajevo, 1976, str. 574. /na makedonskom: Krstopati, Makedonska knjiga, Skopje, 1982/
  • Štirje bosensko-hercegovski pesniki, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1980. /na bosanskom: Četiri bosanskohercegovačka pjesnika, Svjetlost, Sarajevo, 1981/.
  • Umjetnost pripovijedanja, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984, str. 190 /priredila i pogovor napisala H. Kapidžić/.
  • Eseji i kritike, BZK “Preporod”, Sarajevo, 2004.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 154-155.