Idi na sadržaj

Migrena

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja koja je prisutna kod 15 - 20% stanovništva (kod 12 - 20% žena i 3 - 6% muškaraca). Obično se javlja između 20 i 40-te godine života, ali se može javiti i u djetinjstvu i starijoj životnoj dobi. Neki imaju napad 1 do 2 puta godišnje dok neki mogu imati nekoliko napada mjesečno ili čak sedmično. Kod manjeg broja žena migrene su isključivo vezane uz menstrualni ciklus (migrena se javlja 2-3 dana prije ili za vrijeme menstruacije); ali najveći broj žena ima napade i izvan tog razdoblja. Kada se migrena javlja više od 15 puta mjesečno, govorimo o tzv. hroničnoj migreni.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba; koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, sa previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, ali to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napada, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta.

Općeprihvaćeno mišljenje je da migrenska glavobolja nastaje kao posljedica složenih moždanih i krvožilnih promjena. Vjeruje se da je serotonin glavna supstanca odgovorna za njeno nastajanje. Nivo serotonina prije same migrene je neuobičajeno visok te jako nizak za vrijeme samog napada. Migrena se može pojaviti u bilo koje vrijeme danju ili noću, mada se vrlo često pojavljuje ujutro. Kod osoba sklonih migreni postoji povećana podražljivost određenih dijelova mozga. Kada se zbog utjecaja okolnih ili unutrašnjih faktora aktiviraju određeni živci i dijelovi mozga (hipotalamus, vidni dio moždane kore, živac trigeminus, krvne žile mozga), počinje cijeli slijed događaja u mozgu koji u konačnici dovodi do migrene.

Postoje tzv. okidači koji pospješuju početak migrene:

  • promjena hormonskog stanja organizma: npr. pred menstruaciju, nekih drugih hormona ili minerala u organizmu (npr. magnezija);
  • neredovan san;
  • glad ili žeđ;
  • nagle klimatske promjene i sl.;
  • konzumiranje pojedinih vrsta hrane (npr.sirevi, posebno oni zreliji i masniji, te čokolada, kahva, različita alkoholna pića (npr. crno vino), neke vrste voća, konzervansi (nitriti);
  • neki lijekovi;
  • pušenje.

Migrena se može javiti za vrijeme trudnoće i nakon poroda da prestanu napadi. Međutim, ništa od gore navedenih uzroka ne treba uzeti kao pravilo.

Simptomi

[uredi | uredi izvor]

Postoji tzv. aura koja se javlja neposredno prije napada migrene. Tada je osoba umornija, zijeva, nervozna, pojačano mokri i ima manje probleme sa vidom (crne tačkice, nejasan vid i slično). Međutim, treba napomenuti da se aura ne mora javiti, a i ako se pojavi, ne mora biti propraćena svim navedenim simptomima.

Sam napad migrene traje od četiri do 72 sata (ako se ne tretira) i ima barem neke od sljedećih karakteristika:

  • jaka, jednostrana bol u glavi (može biti i obostrana ili da se premješta s jednog dijela glave na drugi);
  • osjećaj pulsiranja u glavi;
  • pojačanje boli prilikom fizičke aktivnosti;
  • osjećaj mučnine ili povraćanje;
  • smetnja od jakih zvukova, mirisa i svjetlosti.

Postoje četiri faze napada migrene koje su prisutne kod najvećeg broja ljudi pogođenih migrenom:

  • Početna faza - javlja se satima ili čak danima prije same glavobolje;
  • Aura, javlja se neposredno prije glavobolje;
  • Bolna faza (glavobolja);
  • Završna faza (iščezavanje glavobolje).

Početna faza

[uredi | uredi izvor]

Simptome ove faze osjeti 40-60% ljudi koji pate od migrene. Simptomi karakteristični za ovu fazu jesu promjena raspoloženja, razdražljivost, depresija ili euforija, umor, zijevanje, preterana pospanost, osjećaj za potrebom određene vrste hrane (npr. čokolada). Ovi simptomi se javljaju najčesće nekoliko sati ili dana prije samog napada migrene.[1]

Za 20-30% [2][3] pojedinaca (koji pate od migrene) aura obuhvata neurološke probleme koji prethode ili prate sam napad glavobolje. Oni se javljaju postepeno od 5 do 20 minuta a ne traju više od 60 minuta. Sama glavobolja počinje najčešće nakon 60 minuta poslije aure ili čak nekoliko sati kasnije. Moguće je i da glavobolja izostane u potpunosti. Simptomi aure mogu biti vizuelni, osjetilni ili motorički.

Vizuelna aura je najčešći od neuroloških fenomena. Podrazimijeva poremećaj vida gdje se najčešće javljaju bijela i/ili crna treperenja ili bljeskovi, ili, rijetko, šarena svjetla (fotopsija). Isto tako se mogu javiti i formacije cik-cak blještavih linija. Mnogi su se pacijenti žalili i da imaju mutan vid ili da imaju osjećaj kao da gledaju kroz razbijeno staklo (moguće su i mnoge druge vrste izobličenja vida).

Drugi simptomi aure mogu biti auditivne ili mirisne halucinacije, privremena disfazija (poremećaj govora), vrtoglavica, svrab ili utrnulost lica i ekstremiteta, kao i preosjetljivost na dodir.[4]

Bolna faza (glavobolja)

[uredi | uredi izvor]

Tipična migrena je jednostrana bol u glavi, pulsirajuća, umjerena ili teška i može biti pogoršana fizičkom aktivnošću. Međutim, ništa od ovoga nije pravilo; bol se može odmah pojaviti u cijeloj glavi, ili početi na jednoj strani glave pa prelaziti u drugu i sl. Počinje najčešće postepeno. Kada bol dostigne vrhunac onda počinje da slabi. Bolna faza obično traje od 4 do 72 sata kod odraslih, ili 1 do 48 sati kod djece. Učestalost napada migrene varira od nekoliko puta u životu do nekoliko puta sedmično. Prosjek kod ljudi koji pate od migrene je 1 do 3 napada mjesečno.

Ovu fazu migrene često prate i drugi simptomi kao sto su mučnina (koja je prisutna u čak 90% napada migrene) kao i povraćanje (kod jedne trećine oboljelih). Mnogi pacijenti imaju osjetilni hiperekscitabilitet, koji se manifestuje kao fotofobija (velika osjetljivost na svjetlo), fonofobija (strah ili averzija prema snažnim zvukovima) i osmofobija (strah, averzija ili gađenje prema određenim mirisima) pa iz tog razloga traže mirna i mračna mjesta. Može se javiti i lokalizovani edem na glavi ili licu kao i osjećaj hladnih i vlažnih ekstremiteta.

Završna faza

[uredi | uredi izvor]

Pacijent se može osjećati umorno i imati blažu bol u glavi, kongitivne smetnje, gastrointestinalne simptome, promjene raspoloženja ili malaksalost.[5] Također se neki slabiji simptomi aure još uvijek mogu osjetiti, npr. fotofobija, gubitak apetita ili sl. Često se u ovom stadiju glavobolja može otkloniti sa 5 ili 6 sati sna; mada, opet se na kratko može javiti ako se naglo ustaje ili prave neki drugi nagli pokreti.

Terapija

[uredi | uredi izvor]

Analgetici koji su dostupni bez ljekarskog recepta uključuju aspirin i ibuprofen. Lijekovi koji kombinuju kofein, acetaminofen i aspirin mogu biti učinkoviti, ali često samo kod blažih migrenskih bolova.[6] Triptani su "prva linija odbrane" kod migrene koji također mogu tretirati druga stanja vezana za glavobolju. Ne sprejčavaju migrene sami po sebi (uz nekoliko izuzetaka), ali napade zaustavljaju dok traju.[7]

Standardni farmakološki lijekovi za migrenu zajedno sa prirodnim i alternativnim pripravcima za glavobolje predstavljaju najbolju kombinaciju za liječenje migrene. Biljni preparati, nutrienti i alternativni pripravci djeluju komplementarno sa klasičnim antimigrenicima povećavajući njihovu učinkovitost i uspješnost terapije. Ovaj pristup postaje sve popularniji u terapiji glavobolja.[8]

Omega-3 nezasićene masne kiseline doprinose smanjenju nivoa upalnih medijatora - vjeruje se da ova smanjenja ublažavaju neuroinflamaciju i neurogenu bol, ključne faktore u patofiziologiji migrene.[9]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Kelman L (2004). "The premonitory symptoms (prodrome): a tertiary care study of 893 migraineurs". Headache. 44 (9): 865–72. doi:10.1111/j.1526-4610.2004.04168.x. PMID 15447695. Pristupljeno 30. 8. 2008. Nepoznati parametar |month= zanemaren (pomoć)
  2. ↑ Silberstein, Stephen D. (2005). Atlas Of Migraine And Other Headaches. London: Taylor & Francis Group. ISBN 1842142739.
  3. ↑ Mathew, Ninan T.; Evans, Randolph W. (2005). Handbook of headache. Hagerstown, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 078175223X.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ↑ Silberstein, Stephen D. (2002). Headache in Clinical Practice, 2nd Edition. London: Taylor & Francis Group. ISBN 1-901865-88-6.
  5. ↑ Kelman L (2006). "The postdrome of the acute migraine attack". Cephalalgia. 26 (2): 214–20. doi:10.1111/j.1468-2982.2005.01026.x. PMID 16426278. Pristupljeno 30. 8. 2008. Nepoznati parametar |month= zanemaren (pomoć)
  6. ↑ "Migraine - Diagnosis and treatment - Mayo Clinic". www.mayoclinic.org (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 7. 2025.
  7. ↑ "Triptans". Cleveland Clinic. Pristupljeno 30. 7. 2025.
  8. ↑ "Preventivna terapija migrene – prirodni preparati! – Alivia" (jezik: engleski). 29. 8. 2023. Pristupljeno 30. 7. 2025.
  9. ↑ Chen, Ting-Bin; Yang, Cheng-Chia; Tsai, I.-Ju; Yang, Hao-Wen; Hsu, Yung-Chu; Chang, Ching-Mao; Yang, Chun-Pai (2024). "Neuroimmunological effects of omega-3 fatty acids on migraine: a review". Frontiers in Neurology. 15: 1366372. doi:10.3389/fneur.2024.1366372. ISSN 1664-2295. PMC 11103013 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 38770523 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Migrena&oldid=3748230"