Mihajlo Krešimir II

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Mihajlo Krešimir II, hrvatski kralj od 949. - 969. godine.

Nakon uspješnog kraljevanja Trpimira II i Krešimira I, godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribin izaziva unutarnje sukobe za prijestol, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Na prijestol je tako godine 949. godine došao Mihajlo Krešimir II.

Za vrijeme unutarašnjih sukoba Hrvatska je oslabila, smanjila se njena vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odcijepile. Tako su se ostrva Brač, Hvar i Vis opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i ostrva Bizantu. Mađari su preoteli istočnu Slavoniju i Srijem.

Kralj Mihajlo Krešimir II kasnije je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Ponovo je zavladao Bosnom, a vlast mu je u zemlji između Save i Drave ostala pod sigurnom kontrolom. Održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Uz njegovo ime se vežu i neki falsifikati kraljevskih isprava. Tako je Nada Klaić dokazala da isprava kojom je Krešimir navodno darovao samostanu Svetoga Krševana selo Diklo zapravo falsifikat iz kasnijih vijekova. Usprkos tome, sama geneološka vrijednost isprave nije upitna.

Njegova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva svetog Stjepana služila je kao grobnica kraljeva, a crkva svete Marije kao krunidbena bazilika.

Krešimir II umro je oko 969. godine, a naslijedio ga je njegov sin Stjepan Držislav.