Idi na sadržaj

Milena Jesenská

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milena Jesenská
Rođenje (1896-08-10) 10. august 1896.
Prag, Austro-Ugarska
Smrt17. maj 1944(1944-05-17) (47 godina)
KL Ravensburg, Nacistička Njemačka
NacionalnostČehinja
Zanimanjenovinarka, književnica, prevoditeljka
Supružnik/ciErnst Polak, Jaromír Krejcar

Milena Jesenská (rođena 10. augusta 1896. u Pragu, Austro-Ugarska; umrla 17. maja 1944. u koncentracijskom logoru Ravensbrück) bila je čehoslovačka novinarka, spisateljica i prevoditeljica. Pripadala je bliskom krugu prijatelja pisca Franza Kafke.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Bila je kći Jana Jesenskoga (1870–1947), profesora stomatologije i oralne kirurgije na Karlovom univerzitetu u Pragu.[1] Milena Jesenská pohađala je Djevojačku gimnaziju Minerva u Pragu, a potom je studirala medicinu. Nakon što je napustila studij, radila je na Praškom konzervatoriju i često posjećivala praško "Njemačko-židovsko društvo", gdje je upoznala, između ostalih, Maxa Broda i Franza Werfela. Godine 1917. otac ju je smjestio u psihijatrijsku kliniku zbog ljubavne veze sa židovskim boemom Ernstom Polakom, gdje je ostala zatočena duže vrijeme dok joj nije bilo dopušteno udati se za Ernsta Polaka (tada još Pollaka).[2][3]

Odmah nakon puštanja na slobodu udala se za Polaka i preselila se s njim u Beč. Tamo je njezin suprug nastavio svoj boemski način života. Živjeli su od povremenih poslova, prvenstveno od Milene Jesenskás: predavala je češki i radila kao novinarka, od 1920. nadalje uglavnom za praške novine Tribuna.[4] Zarađivala je za život ne samo prevođenjem.[5] Između ostalog, 1919. prevela je Kafkinu priču "Ložač", kao i druge njegove prozne tekstove s njemačkog na češki, što je dovelo do produbljivanja njezina odnosa s ovim piscem 1920/21. Veza, koja se sastojala uglavnom od pisama i nekoliko osobnih susreta, rezultirala je opsežnom korespondencijom - prema Willyju Haasu, "potresnom ljubavnom pričom, orgijom očaja, blaženstva, samobičevanja i samoponižavanja".[6] Kafka je konačno prekinuo vezu u novembru 1920, nakon čega je i korespondencija naglo prestala. Međutim, prijateljski kontakt se nastavio sve do Kafkine smrti: Dvije godine kasnije, ponovno su razmijenjena neka izolirana pisma, a na kraju života, Kafka joj je dao neke od svojih dnevnika.

Godine 1923. pokušaj samoubojstva nije uspio. U tom je razdoblju Milena Jesenská koristila droge, a njezin se suprug razveo. Također se sprijateljila s književnicom Alice Rühle-Gerstel.

Godine 1925. Milena Jesenská živjela je godinu dana s Franzom Xaverom Schaffgotschom u Alicinom domu u Friedewald-Buchholzu[7] blizu Dresdena i pisala za dnevne listove. Nakon povratka u Prag radila je na ženskoj stranici Národní listy postala je članica grupe avangardnih ljevičarskih intelektualaca Devětsil. Surađivala je s avangardnim novinama Pestrý týden i 1926. objavila antologiju "Putevi do jednostavnosti". Fokus njezina rada bio je suživot Čeha, Nijemaca i Židova u Čehoslovačkoj. Za praške novine Tribuna napisala je niz izvještaja o društvenoj situaciji u Beču, što ju je učinilo poznatom novinarkom.[4] Također je prevodila tekstove Franza Werfela, Gustava Landauera i Rose Luxemburg.[5] Godine 1927. udala se za Jaromíra Krejcara (1895–1950.), vodećeg arhitekta praške avangarde, s kojim je imala kćer Janu Krejcarovu (1928– 1981). Tijekom trudnoće, Jesenská je pretrpjela upalu u koljenskom zglobu, što je dovelo do nepokretnosti i trajnog invaliditeta hodanja. Za ublažavanje boli koristila je morfij, te je brzo postala ovisna. Jednogodišnji boravak u bolnici rezultirao je gubitkom posla, a u početku se neuspješno borila s ovisnošću. Tijekom tog vremena jedva je viđala svoju kćer Janu, a Krejcar je ubrzo izgubio interes za Jesenskú. Njegov odlazak u Rusiju na kraju je doveo do kraja njihova braka.[8]

Godine 1931. Milena Jesenská pridružila se Komunističkoj partiji Čehoslovačke. Iz stranke je izbačena 1936. zbog kritičke primjedbe o staljinizmu. U pismu Olgi Scheinpflugovoj, Jesenská je napisala: "Ljudi u komunističkom aparatu su najgori koje poznajem na svijetu... svatko tko želi samostalno razmišljati odmah je eliminiran."[9] Postala je komentatorica liberalno-demokratskog kulturnog časopisa Přítomnost. U jednom od svojih prvih izvještaja, pod naslovom "Nasukani ljudi", opisala je dolazak njemačkih emigranata u Prag koji su pobjegli od nacizma.[10] Sprijateljila se s prognanim novinarom Williamom S. Schlammom, čije je tekstove prevodila za časopis. Ubrzo nakon toga, nakon osam godina ovisnosti o morfiju, uspjela se osloboditi od morfija u roku od dvije sedmice. Nakon okupacije od strane nacističke Njemačke nakon Minchenskog sporazuma i kasnijeg raspada Čehoslovačke, pridružila se antifašističkom čehoslovačkom otporu 1939. godine. Počela je ilegalno raditi za časopis V boj i organizirala bijeg Židova te židovskih i nežidovskih emigranata iz Čehoslovačke. Pomagala je dužnosnicima Komunističke partije da se sakriju od Gestapa.[5]

U novembru 1939. uhitio ju je Gestapo i odveo u istražni zatvor u Dresdenu. Uslijedilo je suđenje u Dresdenu, koje je završilo oslobađajućom presudom. Ipak, deportirana je u koncentracijski logor Ravensbrück "radi preodgoja". Tamo je dobila broj 4714 i, kao rezultat toga, nadimak "4711 – Eau de Cologne". Kölnska umjetnica Tanya Ury obilježila je ovu priču u svojoj video instalaciji Eau de Cologne. Godine 2012. poljska boemska znanstvenica Anna Militz otkrila je 14 pisama i prokrijumčarila bilješke iz Kafkinog zatočeništva svojoj obitelji u praškom arhivu.[11] Margarete Buber-Neumann (1901–1989.) opisuje razvoj prijateljstva između dviju žena i njihove posljednje mjesece u koncentracijskom logoru Ravensbrück u svojoj knjizi "Milena, Kafkina prijateljica". Ovim djelom Buber-Neumann ispunila je Jesenskinu posljednju želju. Umrla je u koncentracijskom logoru 17. maja 1944. u dobi od 47 godina od komplikacija nakon operacije bubrega.[12]

Nagrade

[uredi | uredi izvor]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  • Mileniny recepty, 1925
  • Cesta k jednoduchosti, 1926
  • Člověk dělá šaty, 1927

Filmovi

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Jana Krejcarova (1928–1981), udata Jana Černá, bila je kćerka Milene Jesenske i arhtekte Jaromíra Krejcara.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "Milena Jesenská". franzkafka.de (jezik: njemački). Pristupljeno 14. 4. 2026.
  2. ↑ "Zakon od 6. februara 1919. o promjeni granice starosti za punoljetnost (sa 24 na 21 godinu)". alex.onb.ac.at (jezik: njemački). Österreichische Nationalbibliothek. 6. 2. 1919. Pristupljeno 14. 4. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ↑ Milena, Kafkas Freundin (jezik: njemački). München: Langen Müller. 1977. str. 79. ISBN 3-7844-1680-2. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ↑ Alena Wagnerová: Die große Deuterin der kleinen Dinge. Milena Jesenská kennt man meist nur als Freundin von Kafka. Nun lässt eine große tschechische Ausgabe zum ersten Mal die Dimension und die Bedeutung ihres Schreibens sichtbar werden. In: FAZ, 23. oktobar 2017, s. 13.
  5. 1 2 3 Christiana Puschak: Ihrer Zeit weit voraus: Milena Jesenska. Zum 120. Geburtstag der tschechischen Journalistin, Kafka-Übersetzerin und Antifaschistin. In: junge Welt. 12. august 2016, Nr. 187, s. 15.
  6. ↑ Haas, Willy (1952). Briefe an Milena (jezik: njemački). Frankfurt am Main: Fischer. str. 271. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ↑ Bertram Kazmirowski: Erinnerungen an Milena. In: Vorschau und Rückblick. Heft 8, 2015, ZDB-ID 1192547-4.
  8. ↑ Prager Hinterhöfe im Frühling (jezik: njemački). Wallstein, Alena Wagnerová. 2020. str. 34-35. ISBN 978-3-8353-3827-2. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ↑ Zitiert nach: Christiana Puschak: Ihrer Zeit weit voraus: Milena Jesenska. Zum 120. Geburtstag der tschechischen Journalistin, Kafka-Übersetzerin und Antifaschistin. In: junge Welt. 12. August 2016, Nr. 187, S. 15.
  10. ↑ Přítomnost. 27. Oktober 1937, übersetzt von George Gibian unter dem Titel: Refugees from Hitler in Czechoslovakia, 1937–1939. Milena Jesenska. In: Cross currents. Hrsg. vom Department of Slavic Languages and Literatures, University of Michigan, Ann Arbor, Jg. 2 (1983), ISSN 0748-0164, S. 183–194, hier S. 185–187 (englisch; umich.edu).
  11. ↑ Alena Wagnerová: „Sie war ein lebendiges Feuer.“ Milena Jesenskás Briefe aus dem Gefängnis. In: Neue Rundschau, 2015.
  12. ↑ Liebermann, Doris (17. 5. 2019). "Vor 75 Jahren gestorben – Die Journalistin und Kafka-Übersetzerin Milena Jesenská". deutschlandfunk.de (jezik: njemački). Deutschlandfunk. Pristupljeno 14. 4. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ↑ "Kafka (5): Milena". daserste.de (jezik: njemački). DasErste.de. Pristupljeno 14. 4. 2026. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Milena_Jesenská&oldid=3842568"