Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srpske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srpske
Izvorno imeMinistarstvo inostranih poslova Republike Srpske (MIP RS)
Državni nivoEntitet
Osnivanje28. februar 1992.
Ukinuće1998.
SjedišteBanja Luka, Bosna i Hercegovina
MinistarAleksa Buha (SDS)
NadležnostRepublika Srpska
Sajtvladars.net

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srpske (MVP RS) bivše je ministarstvo Republike Srpske od 1992. do 1998. godine.

Jedini ministar od cijelog njegovog postojanja je bio prof. dr Aleksa Buha (kroz šest različitih sastava Vlade).

Historija[uredi | uredi izvor]

Vršioci dužnosti predsjednika Republike, Biljana Plavšić i Nikola Koljević, proglasili su 28. februara 1992. godine Zakon o Vladi kojim je predviđeno da Vlada ima predsjednika i dva potpredsjednika Vlade i 13 članova — ministara. Predsjednici izvršnih organa oblasti su po položaju bili članovi Vlade sa statusom ministra. Jedan od ministara je bio „ministar vanjskih poslova”. Zatim, predsjednik Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine Radovan Karadžić proglasio je Zakon o ministarstvima kojim je osnovano Ministarstvo vanjskih poslova.[1][2]

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. kojim je Republika Srpska priznata kao entitet, Ministarstvo vanjskih poslova je nastavilo postojati u prelaznom periodu budući da je vanjska politika data u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. Shodno tome, predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić proglasila je 13. februara 1997. novi Zakon o ministarstvima prema kojem je propisano i Ministarstvo vanjskih poslova.[3] Međutim, Ministarstvo je prestalo sa radom početkom 1998. godine.

Današnje Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske svojevrsni je nasljednik Ministarstva vanjskih poslova i obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na normativno uređivanje organizovanja i rada privrednih predstavništava Republike Srpske u inozemstvu, praćenje realizacije njihovih programa i planova rada, te preuzimanje mjera i aktivnosti za njihov koordiniran i efikasniji rad.

Djelokrug[uredi | uredi izvor]

1992–1996.[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo je vršilo upravne i druge stručne poslove koji su se odnosili na: ostvarivanje političkih, diplomatskih, kulturnih i drugih odnosa Republike Srpske sa organima drugih država i međunarodnih organizacija; konzularno-pravne poslove; međunarodnu pomoć; uspostavljanje, održavanje i unapređivanje kulturnih odnosa sa iseljenicima iz Republike, njihovim udruženjima, građanima Republike na boravku i radu u inozemstvu i članovima njihovih porodica, te pripadnicima naroda i narodnosti Republike u drugim republikama; obrazovnu saradnju sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, stipendiranje, redovno školovanje, specijalizacije; programe naučno-tehničke saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, kao i međunarodne sporazume o naučno-tehničkoj saradnji; programe kulturne saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama i međunarodne sporazume o kulturnoj saradnji, kao i druge poslove sa elementom inostranosti koji mu se stave u nadležnost.

1997–1998.[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo je učestvovalo u izboru funkcionera predstavnika Republike Srpske u zajedničkom Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ambasadora i diplomatsko-konzularnih predstavnika Republike Srpske u ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, staralo se da oni vjerno zastupaju interese Republike Srpske i u tu svrhu usmjeravalo njihov rad; predlagalo osnivanje predstavništava Republike Srpske u drugim zemljama i organizovalo i kontrolisalo njihov rad; vršilo upravne i druge stručne poslove koji su se odnosili na: ostvarivanje političkih, kulturnih i drugih odnosa Republike sa organima drugih država i međunarodnih organizacija; međunarodnu pomoć; uspostavljanje, održavanje i unapređivanje kulturnih odnosa sa iseljenicima iz Republike, njihovim udruženjima, građanima Republike na boravku i radu u inozemstvu i članovima njihovih porodica; obrazovnu saradnju sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, stipendiranje, redovno školovanje, specijalizacije; programe naučno-tehničke saradnje, kao i međunarodne sporazume o naučno-tehničkoj saradnji; programe kulturne saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama i međunarodne sporazume o kulturnoj saradnji, kao i druge poslove sa elementom inostranosti koji mu se stave u nadležnost.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zakon o Vladi („Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, broj 4/92).
  2. ^ Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, broj 5/92).
  3. ^ Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 3/97).