Miotom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Transverzalni presjek ljudskog embriona u trećoj sedmici razvića pokazuje diferencijaciju primitivnog segmenzta.
mp = mišićna ploča (raniju termin za miotom). Drugi akronimi: ao. = aorta; n.c. = nervna cijev;
sc. = sklerotom; s.p. = kožna ploča

Miotom – u embrioogiji kičmenjaka embrionalni mišićni segment – je kompleks tkiva koji tvori mišiće. Raniji naziv za miotom je bio segmentna ili mišićna ploča.

Miotom je, dakle dio somita (opet dio mezoderma) koji se, na kraju gastrulacije, nalazi u središnjem položaju između sklerotoma, iz kojeg nastaje lobanja i na zadnjem pršljenskom i dermatomskog dijela, koji će se transformisati, između ostalog, u dermis leđne i bočne regije tijela.[1][2]

Dermatomi, miotomi i kožni nervi prednje strane tijela
Dermatomi, miotomi i kožni nervi zadnje strane tijela

Od miotoma se formiraju mišići (najprije miogene ćelija). Promiotomske ćelije prolaze kroz segmentaciju, a nove miotomske metamere se uvlače između mezoderma bočne ploče (što dovodi dostvaranja [ [peritoneum]]a i mezentera), te "ektoderma (koji je vanjski klica sloj) tako da nastaje većina somatskih mišića.

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Test miotoma je dio neurološkog pregled, jer svaki korijen živca iz kičmene moždine kontrolira određenu grupu mišića. Testiranje miotomea se vrši za spoznaju mišićne izdržljivosti izometrijski, što pruža medicinske informacije o nivou njihovog prisustva u kičmi.[3]

Tokom testa, kliničar traži slabost mišića (hipotonija) određene grupe. Rezultati mogu ukazivati na povrede korijena nerva kičmene moždine ili stanje hernije međupršljneskog diska pritiskom na kičmene neravne korijene.[4][5][6][7][8]

Distribucija miotoma gornjih i donjih ekstremiteta je:

C = vratni (Cervikalni); T = grudni (Torakalni); L = slabinski (Lumbalni); S = krstačni (Sakralni)
  • C1, C2 – fleksija / proširenje vrata,
  • C3 – lateralna fleksija vrata,
  • C4 - ramenski uspon,
  • C5 - ramenski otklon,
  • C6 - lakatna fleksija / produženje zgloba.
  • C7 - proširenje lakta / ručna fleksija,
  • C8 - proširenje palca,
  • T1 – fleksija kažiprsta
  • L2 – fleksija kuka
  • L3 – proširenje koljena
  • L4 – dorzifleksija zgloba gležnja,
  • L5 – proširenje prsta,
  • S1 – fleksija tabana i gležnja,
  • S2 – fleksije koljena

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  2. ^ Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.
  3. ^ Magee D. J (2006): Orthopaedic physical assessment, 4th Ed. Elsevier, St. Louis, ISBN 978-1-4160-3109-3.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.
  7. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
  8. ^ Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN 0316611506 .

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]