Idi na sadržaj

Mirjana Krizmanić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mirjana Krizmanić
Rođenje (1936-01-28) 28. januar 1936.
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
Smrt17. mart 2024(2024-03-17) (88 godina)
PrebivališteZagreb
DržavljanstvoHrvatsko
Polje
InstitucijaFilozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu
Alma materFilozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu
Poznat(a) po
  • Osnivanje Katedre za kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
  • Razvoj i standardizacija psiholoških mjernih instrumenata
  • Popularizacija psihologije
Istaknute nagrade
  • Nagrada "Božidar Adžija" (1985)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" (1993)
  • Povelja Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1999)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" (2005)
  • Nagrada "Marko Marulić" (2007)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" za životno djelo (2007)
  • Nagrada "Zagrepčanka godine" (2009)
  • Nagrada "Miko Tripalo" (2013)

Mirjana Krizmanić (28. januar 1936 – 17. mart 2024) bila je hrvatska psihologinja, univerzitetska profesorica i autorica stručnih i popularno-naučnih knjiga iz područja psihologije. Veći dio akademske karijere provela je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, gdje je 1972. osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojom je rukovodila gotovo tri decenije.[1] Smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih stručnjakinja u području kliničke i zdravstvene psihologije te jednom od najpoznatijih autora koje su psihologiju približile široj javnosti.

Život i rad

[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Zagrebu, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1960, nakon čega je započela akademsku karijeru na istom fakultetu.[2] Godine 1971. stekla je doktorat odbranom disertacije Utjecaj ranog iskustva na kasnije ponašanje štakora.[3]

Godine 1972. osnovala je Katedru za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,[3] kojom je rukovodila gotovo tri decenije, sve do penzionisanja krajem 2000. Predavala je predmete klinička psihologija, zdravstvena psihologija, psihologija ometenih u razvoju i psihologijsko savjetovanje[4] te odgojila brojne generacije psihologa.[5][6]

Njena naučna istraživanja bila su usmjerena na kvalitet života, smisao za humor, psihološku dobrobit i prilagođavanje na stresne životne okolnosti. Zajedno s Vladimirom Kolesarićem razvila je i prilagodila više psiholoških mjernih instrumenata, među kojima su najpoznatiji Skala kvalitete življenja i HOPA – Test za ispitivanje smisla za humor.[7] Ovi instrumenti korišteni su u brojnim naučnim istraživanjima i ostali u širokoj primjeni na području bivše Jugoslavije.

Tokom i nakon rata u Hrvatskoj posvetila se pružanju psihološke pomoći civilnim žrtvama rata, izbjeglicama i osobama s invaliditetom. Bila je među osnivačima humanitarnog udruženja Dobrobit, koja je pružala psihosocijalnu pomoć i organizovala edukacije iz tog područja.[8]

Nakon penzionisanja nastavila je naučni i publicistički rad. Objavila je veći broj popularno-naučnih knjiga u kojima je psihološka znanja predstavljala širokoj publici na pristupačan način, pri čemu je naglašavala važnost naučno zasnovanih spoznaja i kritički se odnosila prema literaturi iz područja samopomoći koja nije bila zasnovana na naučnim dokazima.[9]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]

Tokom svoje akademske i književne karijere objavila je oko 70 naučnih i stručnih radova, dvadesetak poglavlja u knjigama, više stručnih i popularno-naučnih knjiga, sedam priručnika za primjenu psiholoških mjernih instrumenata te razvila ili prilagodila dvadeset psiholoških mjernih instrumenata.[10]

Djela

[uredi | uredi izvor]
  • HOPA – Test za ispitivanje smisla za humor (1994)
  • Tolerancija u svakidašnjem životu: Psihologija tolerancije (2003)[11]
  • Psihologijski rječnik (2005)[12]
  • Tkanje života (2009)
  • U ljubavi i bez nje (2011)
  • A što sad?: Upute za suočavanje sa životnim nevoljama (2012)[13]
  • O životinjama i njihovim ljudima (2016)[14]

Naučni radovi

[uredi | uredi izvor]
  • Neke karakteristike novih testova za ispitivanje smisla za humor (1982)[15]
  • A salutogenic model of psychosocial help (1996)[16]
  • Psihološke posljedice traumatskih događaja i kvaliteta življenja (2000)[17]
  • Stabilnost psiholoških promjena izazvanih traumatskim događajima (2000)[18]
  • Okrugli stol: Jesmo li s MMPI-2 poboljšali kliničku procjenu? (2003)[19]

Prevodilaštvo

[uredi | uredi izvor]
  • Wechsler, David: WISC-IV HR. Wechslerov test ineligencije za djecu – IV. izdanje. Hrvatska adaptacija. Priručnik za primjenu i bodovanje[20]
  • Priručnik za Freiburški inventar ličnosti (FPI-R), prijevod 7. prerađenog izdanja[21]

Nagrade

[uredi | uredi izvor]
  • Republička nagrada "Božidar Adžija" za naučni rad (1985)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" za doprinos afirmaciji psihologije (1993)
  • Povelja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu (1999)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" za Psihologijski rječnik (koautor) (2005)
  • Nagrada "Marko Marulić" za doprinos primijenjenoj psihologiji (2007)
  • Nagrada "Ramiro Bujas" za životno djelo (2007)
  • Nagrada "Zagrepčanka godine" (2009)
  • Nagrada "Miko Tripalo" (2013)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ N.S./Hina (2024). "Preminula poznata psihologinja Mirjana Krizmanić" (jezik: hrvatski). Tportal.hr. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  2. ↑ "In memoriam prof. Mirjana Krizmanić" (jezik: hrvatski). Hrvatska psihološka komora. 2024. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  3. 1 2 N. M. (2024). "TUŽNA VIJEST Preminula poznata hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić" (jezik: hrvatski). Dalmatinski portal. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  4. ↑ "Savjet portala: Mirjana Krizmanić" (jezik: hrvatski). MojRazvoj.com. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  5. ↑ Kovačević, Radmila (2024). "Obrazovala je generacije, a njezina nastava bila je nezaboravna" (jezik: hrvatski). Večernji.hr. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  6. ↑ Nacional (2021). "INTIMNA PRIČA UGLEDNE ZNANSTVENICE: 'Da me otac razmazio, sad bih bila u kolicima'" (jezik: hrvatski). Nacional. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  7. ↑ Krizmanić, Mirjana; Kolesarić, Vladimir; Janig, Herbert (1994). "Cross-cultural validation of a psychological model of "Quality of life" concept" (PDF). Review of Psychology (jezik: engleski). 1 (1): 29–36. Pristupljeno 1. 8. 2026.[mrtav link]
  8. ↑ I. J. (2024). "Preminula je Mirjana Krizmanić, poznata hrvatska psihologinja" (jezik: hrvatski). Dnevno.hr. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  9. ↑ Večernji list, intervju s Mirjanom Krizmanić.
  10. ↑ "Mirjana Krizmanić" (jezik: hrvatski). Najbolje knjige. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  11. ↑ Krizmanić, Mirjana; Kolesarić, Vladimir. Tolerancija u svakidašnjem životu: Psihologija tolerancije (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. str. 155. ISBN 953-191-215-7. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  12. ↑ Furlan, Ivan; Kljajić, Slavko; Kolesarić, Vladimir; Krizmanić, Mirjana; Szabo, Silvija; Šverko, Branimir (2005). Petz, Boris (ured.). Psihologijski rječnik (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. str. 578. ISBN 953-191-265-3. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  13. ↑ Krizmanić, Mirjana (2012). A što sad?: Upute za suočavanje sa životnim nevoljama (jezik: hrvatski). Zagreb: Profil. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  14. ↑ "O životinjama i njihovim ljudima - predstavljanje nove knjige prof. Krizmanić" (jezik: hrvatski). Hrvatsko psihološko društvo. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  15. ↑ Krizmanić, Mirjana; Kolesarić, Vladimir; Rohaček, Antun; Vizek Vidović, Vlasta (1982). "Neke karakteristike novih testova za ispitivanje smisla za humor". Primijenjena psihologija (jezik: hrvatski). 3: 1–6. ISSN 0351-2649. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  16. ↑ Krizmanić, Mirjana; Kolesarić, Vladimir (1996). "A salutogenic model of psychosocial help". Review of Psychology (jezik: engleski). 3 (1–2): 69–76. eISSN 1849-0905. ISSN 1330-6812. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  17. ↑ Krizmanić, Mirjana; Kolesarić, Vladimir (2000). "Psihološke posljedice traumatskih događaja i kvaliteta življenja". XII. Dani psihologije u Zadru (jezik: hrvatski). Zadar. str. 41. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  18. ↑ Kolesarić, Vladimir; Krizmanić, Mirjana (2000). "Stabilnost psiholoških promjena izazvanih traumatskim događajima". XII. Dani psihologije u Zadru (jezik: hrvatski). Zadar. str. 36. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  19. ↑ Krizmanić, Mirjana; Vračić, Ivan; Hauptfeld, Valerija; Pačić-Turk, Ljiljana; Akrap, Leonida; Bencarić, Zrinka; Jokić-Begić, Nataša; Lauri-Korajlija, Anita; Brajković, Lovorka; Galić, Slavka (2003). "Okrugli stol: Jesmo li s MMPI-2 poboljšali kliničku procjenu?". Sažeci priopćenja 16. Dani Ramira Bujasa (jezik: hrvatski). Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. str. 56. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  20. ↑ Wechsler, David (2009). Matešić, Krunoslav (ured.). WISC-IV HR. Wechslerov test inteligencije za djecu - IV. izdanje. Hrvatska adaptacija. Priručnik za primjenu i bodovanje (jezik: hrvatski). Prevod: Krizmanić, Mirjana. Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 978-953-191-332-4. Pristupljeno 1. 8. 2026.
  21. ↑ Fahrenberg, Jochen; Hampel, Rainer; Selg, Herbert (2007). Fahrenberg, Jochen; Hampel, Rainer; Selg, Herbert; Matešić, Krunoslav (ured.). Priručnik za Freiburški inventar ličnosti (FPI-R), prijevod 7. prerađenog izdanja (jezik: hrvatski). Prevod: Krizmanić, Mirjana. Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 978-953-191-307-2. Pristupljeno 1. 8. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mirjana_Krizmanić&oldid=3918512"