Mirjana Stefanović

Mirjana Stefanović
Mirjana Stefanović
Rođenje	1939.; Niš, Kraljevina Jugoslavija
Smrt	10. august 2021 (81–82 godine);
Zanimanje	Književnica

Mirjana Stefanović bila je srbijanska književnica.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Nišu 1939. godine. Školovala se u Novom Sadu, Beogradu i Delhiju, Indija. Magistar je engleske književnosti. Od 1966. do 1967. radila je kao novinar saradnik na Trećem programu Radio Beograda, a od 1967. do kraja 1973. bila je novinar redaktor u Dječijoj redakciji Radija. Od 1974. do sredine 1991. radila je u izdavačkoj kući Nolit kao urednica knjiga za djecu i omladinu. Osnovala je i 15 godina uređivala biblioteku Raspust u kojoj je objavljeno preko pedeset knjiga za mlade iz svjetske i domaće književnosti. Bila je glavna urednica izdanja Prva knjiga Matice srpske (1974—1979) kao i član redakcije Letopisa Matice srpske (1982. — 83.). Povremeno prevodi sa engleskog jezika. Sa engleskog je prevela indijske romane Račići Thakazhi Sivasankara Pillai, Beograd 1966. i Tamni igrač Balačandre Radžana, Beograd 1977. Igrano je desetak njenih televizijskih i radiodrama kao i pozorišna komedija za djecu Cecilija od Cinberije. Prevođena je na: slovenski, makedonski, mađarski, turski, bugarski, albanski, ruski, francuski i engleski jezik. O njenim djelima za djecu predaje se na fakultetima i višim školama za vaspitače i piše u historijama dječije književnosti. Njene pjesme i priče uvrštene su u oko sedamdeset antologija.^[1]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Za rukopis knjige Odlomci izmišljenog dnevnika dobila je 1958. Prvu nagradu novosadske Tribine mladih (ravnopravno sa Huseinom Tahmiščićem). Za Vlatka Pidžulu dobila je nagradu Neven 1962, za Sekino seoce Nagradu Politikinog Zabavnika 1994, a godine 1995. Nagradu Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos književnosti za djecu. Za knjigu pjesama Pomračenje dobila je nagradu Pro femine 1997. Godine 2010. dobila je nagradu Desanka Maksimović za cjelokupno pjesničko djelo i doprinos srpskoj poeziji. Ova nagrada podrazumijeva štampanje knjige izabranih i novih pjesama, te organiziranje naučnog skupa o pjesništvu laureatkinje, kao i objavljivanje tekstova sa tog skupa u posebnom zborniku.^[1]

Umrla je u Beogradu 10. augusta 2021.

Djela[uredi | uredi izvor]

Knjige za odrasle[uredi | uredi izvor]

Voleti, pjesme, Novi Sad 1960.
Odlomci izmišljenog dnevnika, proza, Novi Sad 1961.
Proleće na Terazijama, pjesme, Beograd 1967.
Indigo, pjesme, Beograd 1973.
Radni dan, pjesme, Novi Sad 1979.
Savetnik, proza, Beograd 1979.
Prošireni savetnik, proza, Novi Sad 1987.
Pomračenje, pjesme, Novi Beograd-Kranj 1995. i Beograd 1996.
Iskisli čovek, pjesme, Beograd 2003.
O jabuci, proza, Novi Sad 2009.
Promaja^{[mrtav link]}, pjesme, Beograd 2011.

Knjige za djecu[uredi | uredi izvor]

Vlatko Pidžula, pjesme i priče, Beograd 1962., 2007.
Enca sa kredenca, pjesme, Novi Sad 1969., 1975., Sarajevo 1978.
Cecilija, pozorišni komad, Beograd-Gornji Milanovac 1973.
Šta da radi ova fota, roman, Beograd 1979., Banja Luka 1989., Novi Sad 2003.
Mit érdemel az a bűnös, prijevod na mađarski romana Šta da radi ova fota, Novi Sad 1984.
Drugari sa repom, četiri slikovnice sa ilustracijama Marka Krsmanovića, Beograd 1985.
Škola za velike, priče, prijevod na slovenski, Ljubljana 1985.
Čudo od čuda, priče, Beograd 1986.
Sekino seoce, roman, Beograd 1994.
Zlatne ribice, priče, Novi Sad 1994.
O Uglješi, pjesme, Beograd 1996., 2000.
Škola ispod stola, pjesme i priče, Beograd 2004.
Prvi poljubac, izabrane igre za djecu, Beograd 2010.

Autorski tekstovi u Sarajevskim Sveskama[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ ^a ^b "Mirjana Stefanović". riznicasrpska.net. 16. 12. 2010. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 14. 5. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[MS-1] "Mirjana Stefanović". riznicasrpska.net. 16. 12. 2010. Arhivirano s originala, 3. 3. 2016. Pristupljeno 14. 5. 2019.

[1]