Mladen Ančić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Mladen Ančić
Mancic.jpg
Rođenje (1955-07-03) 3. juli 1955. (starost: 64)
Sarajevo, FNRJ

Mladen Ančić (3. juli 1955, Sarajevo), historičar.

Mladen Ančić završio je u Sarajevu osnovnu i srednju školu (1973). Studij historije završio je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1980. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1985, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996. Radio je u Institutu za historiju u Sarajevu od 1987, a od 1993. radi u Zavodu za historijske nauke HAZU u Zadru. Predaje na Univerzitetu u Mostaru, Zadru i na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Predmet Ančićevog naučnog interesovanja je srednjovjekovna historija Bosne i Hrvatske. M. Ančić je autor nekoliko knjiga i većeg broja radova u uskostručnoj naučnoj periodici.

Literatura o Mladenu Ančiću[uredi | uredi izvor]

  • Alexander Buczynski, Dr. Neven Budak – Dr. Mladen Ančić, Intervjui, Povijesni prilozi 18, Zagreb 1999., 405; 406-424.
  • Milko Brković, 50. godišnjica Zavoda za historijske znanosti hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (1954.-2004.), Radovi zavoda za historijske nauke 46, Zagreb-Zadar 2004, 85-92.
  • Budimir Miličić, Ančić Mladen, u: “B. Miličić, Bibliografija izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu i radova saradnika Instituta za period 1959-1999. godine”, Institut za istoriju, Sarajevo 2000, 41-42; 235; 291; 304; 323.
  • ... Bilješka o piscu, u, "M. Ančić, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne", Zagreb 2001, 299.

Izvod iz bibliografije[uredi | uredi izvor]

Bibliografija radova uglavnom vezanih za historiju srednjovjekovne Bosne

Posebna izdanja[uredi | uredi izvor]

  • Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Zavod za historijske znanosti HAZU u Zadru, Biblioteka Djela, Knjiga 9-ZIRAL, Knjiga 100, Biblioteka Stećak, Knjiga 2, Zadar-Mostar 1997.
  • Jajce. Portret srednjovjekovnog grada, Muzej Hrvatskih arheoloških spomenika, Scintillae Stephano Gunjaça dictae 2, Split 1999.
  • Tko je pogriješio u Bosni, PanLiber, Osijek-Zagreb-Split 1999.
  • Hrvatska u karolinško doba, Muzej arheoloških spomenika, Split 2001.
  • Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Biblioteka Hrvatska povjesnica, Monografije i studije III/12, Zagreb 2001.
  • Tko je pogriješio u Bosni, Drugo dopunjeno i popravljeno izdanje, Crkva na kamenu, Mostar 2001.

Ostali radovi[uredi | uredi izvor]

  • Jedan fragment iz života Sandalja Hranića, Prilozi Instituta za istoriju XVIII/19, Sarajevo 1982, 253-260.
  • Bihać - slobodna kraljevska varoš, Istorijski zbornik Instituta za istoriju 4, Banja Luka 1983, 125-134.
  • Bihaćki kraj od 1262. do početka XV. stoljeća, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine 25, Sarajevo 1985, 193-230.
  • Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni, Prilozi Instituta za istoriju XXII/21, Sarajevo 1985, 95-114.
  • Da li je srednjovjekovni Bihać nastao na otoku, Istorijski zbornik Instituta za istoriju 7, Banja Luka 1986, 237-238.
  • Prosopografske crtice o Hrvatinićima i Kosačama, Istorijski časopis 33 (1986), Beograd 1987, 37-56.
  • Neuspjeh dualističke alternative. O recepciji bosanske ‘hereze’ u komunalnim društvima istočnog Jadrana, Prilozi Instituta za istoriju XXII/23, Sarajevo 1987, 7-35.
  • Pet dokumenata za povijest istočnojadranskog zaleđa na početku XV. stoljeća, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine 29, Sarajevo 1989, 159-168.
  • Veza Malatesta i Bosne. Uvjeti za stvaranje stereotipa, Historijski zbornik 42, Zagreb 1989, 137-150.
  • Ljetopis kraljeva Hrvatske i Dalmacije (vrijeme nastanka i autorstvo Hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina), Zgodovinski časopis 44/4, Ljubljana 1990, 521-546.
  • Ljetopis kraljeva Hrvatske i Dalmacije (vrijeme nastanka i autorstvo Hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina), “Zvonimir, kralj hrvatski”, (Urednik Neven Budak), Zagreb 1990, 273-304.
  • I rapporti tra i Malatesti e la Bosnia. Le condizioni per la formazione di uno stereotipo, Giornata di studi Malatestiani a Cesena, Atti 8, Centro studi Malatestiani, Rimini 1990, 61-75.
  • Stjepan Tvrtko I (o 600-oj obljetnici smrti), Hrvatski narodni kalendar za prijestupnu 1992, Godina 40, Sarajevo 1991, 88-94.
  • Cistercitska opatija u Topuskom do pretvaranja u komendu, Radovi Zavoda za povijest Filozofskog fakulteta 27, Zagreb 1994, 29-42.
  • Pobožnost franjevaca Bosanske vikarije u drugoj polovici XIV. stoljeća, "Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291.-1991.", (zbornik radova), Franjevačka teologija Sarajevo, Samobor 1994, 109-125.
  • "Križarske vojne" XII stoljeća, Radovi Hrvatskog društva za znanost i umjetnost 3, Sarajevo (1995), 13-35.
  • Humsko kneštvo, “Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme, Knjiga 1., Zbornik Znanstvenog simpozija održanog u Ljubuškom 11. i 12. augusta 1995.”, Ziral-Naša djeca, Mostar - Zagreb 1996, 129-142.
  • Politička struktura srednjovjekovne Bosne, Hrvatski narodni godišnjak 1999, Godina 46, Sarajevo 1998, 173-181.
  • Tri Bosne, Hrvatska misao II/6, Sarajevo 1998, 7-13.
  • Ugarsko-hrvatsko-turski kondominij, Stećak V/57, Sarajevo 1998, 8.
  • Između povijesti i politike ili Ceterum censeo Bosniam partiendam esse, Motrišta 12, Mostar 1999, 73-106.
  • Renesansna diplomacija i rat. Primjer pada Bosne 1463. “Hrvatska srednjovjekovna diplomacija. Zbornik Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske IV/2”, Zagreb – Zadar 1999, 143-177.
  • Razvoj srednjovjekovnog naseobinskog kompleksa na mjestu današnjeg Sarajeva, Hrvatska misao III/11-12, Sarajevo 1999, 48-82.
  • Razvoj srednjovjekovnog naseobinskog kompleksa na mjestu današnjeg Sarajeva, “Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća, Separat Hrvatske misli 11/12, 13/1999. i 14/2000.”, MH, Sarajevo 2000, 46-80.
  • Diskusija, “Okrugli stol: Počitelj – jučer, danas, sutra“, Motrišta 19, Mostar 2001, 166-167, 171-172.
  • Kasnosrednjovjekovni Stolac, “Stolac mjesto spora umjesto razgovora. (Radovi s Okruglog stola Stolac, 5. oktobra 2001.)”, Općinsko poglavarstvo Stolac, Stolac 2002, 27-47.
  • Bilinopoljska abjuracija u savremenom evropskom kontekstu, Prilozi Instituta za istoriju 32, Sarajevo 2003, 17-38.
  • Vlast bosanskih vladara u Humskoj zemlji, "Viganj i njegovo doba" (Zbornik radova znanstvenog simpozija u povodu obilježavanja 600. obljetnice prvog pisanog spomena imena Kočerin i srednjovjekovnog natpisa Vignja Miloševića), Kočerin-Široki Brijeg 2004, 41-57.
  • Bosanska banovina i njezino okruženje u prvoj polovici 13. stoljeća, "Fenomen 'krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu", Zbornik radova, Institut za istoriju u Sarajevu-Hrvatski institut za povijest Zagreb, Sarajevo-Zagreb 2005., 11-25.