Mladen Jeličić-Troko

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Intervju za OBN.jpg

Mladen Jeličić-Troko je jugoslavenski i bosanskohercegovački zabavljač, voditelj i glumac, a profesionalnu karijeru je započeo 1971. godine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Sarajevu 1948. godine gdje se i školovao. Bio je apsolvent na Ekonomskom fakultetu (nikada nije diplomirao), te član Akademskog pozorišta Slobodan Princip Seljo, gdje je bio jedan od nosilaca pozorišnog repertoara. Više puta je nagrađivan u zemlji i inostranstvu, kao i nagradama za glumu na raznim festivalima.

U periodu 1974. - '85 član je drame Narodnog Pozorišta u Sarajevu prvo kao sufler, zatim inspicijent, pa asistent režisera. U tom periodu je odigrao veći broj manjih i srednjih uloga.[1]

U decembru 1983. godine igrao je glavnu ulogu u predstavi Olimpijska bajka kojom je nezvanično otvorena Olimpijska dvorana Zetra. Ovu predstavu režirao je Ademir Kenović, a učestvovali su mnogi glumci i izvodači iz tadašnje Jugoslavije kao što su: Neda Arnerić, Milena Dravić, Arsen Dedić, Zijah Sokolović, Minja Subota, Gordana Magaš.

Od 1985. radio je u Radnoj organizaciji ZOI '84 kao odgovorni organizator umjetničkih programa. Zajedno sa Sašom Bukviċem od 1987. - 89. godine bio je idejni tvorac likovnog projekta u kojem su učestvovali likovni umjetnici sa prostora cijele Jugoslavije pod nazivom “Jugoslovenska Dokumenta.” Ovaj projekat bio je proglašen najvećim likovnim događajem za 1987. godinu na području tadašnje zajedničke države.

U periodu od 1986. pa do 1988. je igrao u više velikih projekata, uglavnom za djecu: “Čudesni šešir gospodina Gdjemijebrada”, “Kako su se zavoljeli Baba Roga i Djed Mraz” i druge.

Od 1988. pa do početka rata u Bosni i Hercegovini je kao član “Audicije” igrao širom bivše Jugoslavije, koja je odigrana oko 600 puta. Ovaj projekat je prema nekim procjenama vidjelo uživo i na VHS-u više od 6 miliona gledalaca. Početkom rata u Bosni i Hercegovini u okruženom Sarajevu odigrao je više od 960 predstava za djecu po skloništima, školama i haustorima. U ratnim godinama je poklonio djeci, u kostimu Djeda Mraza, sve igračke iz kuće koje su pripadale njegovoj kćerki i sestrićima.

Do sada je učestvovao u više od 300 emisija na tv programima. ("Kaži mi kaži" režija V. Milašević, "Let let buba maro", "Pogled", "Teversenove bajke", "TV kabare", "Tragom ptice Do-Do" i druge)

Od 1994. se aktivno uključio u rad SOS-Kinderdorf Internacional-a, gdje je radio do 2000. godine. Radio je na projektima nenasilnog razrješavanja sukoba, liječenja posttraumatskog sindroma "Play therapy." Vodio je klub za djecu i omladinu, te sačinio program rada u "Hermann Gmeiner centru za mlade." Oktobra 1998. učestvovao je kao predavač na “International conference on dealing with a human phenomenon“ u Tallinnu, Estonija.

Od 2001. godine učestvovuje u radu organizacije "Sjeme mira" (engleski Seeds of Peace) u SAD-a. Radio je u sklopu projekta o Stereotipima i načinu primanja informacija te predstavljanja informacija i procjeni tačnosti informacija u raznim medijima u Pragu, gdje je u sklopu projekta prošao obrazovanje za vođu tima. Bio je uključen i na organizaciji obrazovnog susreta vođa delegacija SOP, koji se održao u Sarajevu krajem godine.

Idejni je tvorac i autor projekta "Svijetla strana" u Tuzli u sklopu "Kuće plamena mira", gdje je radio sa srednjoškolcima u organizaciji predstava i TV emisija o svim temama koje interesuju srednjoškolce. Instruktor je ronjenja, uredio je prvi bosanskohercegovački autorski projekat o ronjenju u 6 epizoda pod nazivom "Ronjenje je zabavno" sniman u Viškom akvatoriju, emitovano na NTV Hayat. Kolumnista je dvotjednika "Start", gdje je pisao kolumne o hrani i bosanskohercegovačkim specijalitetima, a pisao je i kolumne za Oslobođenje.

Uređivao je za FTV emisiju "Trokin sveznadar", gdje se odgovaralo na pitanja o bontonu osmoškolcima. Za Dnevni Avaz obilazio je Sarajevo i pisao ocjene restoranske ponude u gradu. Za različite TV kuće snimio je više od 600 emisija o kuharima, autorski projekti.

Autor je projekta "Naša djeca imaju prvo da znaju", na kojem aktivno radi od 1997. godine. U sklopu tog projekta trenutno je u izradi knjižica sa biografijama ličnosti po kojima osmogodišnje škole u Kantonu Sarajevo nose imena.

Filmografija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "MLADEN JELIČIĆ TROKO, sarajevski glumac:". www.orbus.be. Pristupljeno 2017-04-07. 
  2. ^ "Mladen Jelicic". IMDb. Pristupljeno 2017-04-07. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]