Mladen Jeličić-Troko

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Intervju za OBN.jpg

Mladen Jeličić-Troko rođen je u Sarajevu 1948. godine gdje se i školovao. Apsolvent na Ekonomskom fakultetu (nikada nije diplomirao, a zaposlio se kao sufler u NP) Bio je član Akademskog Pozorišta Slobodan Princip Seljo, jedan od nosilaca repertoara, više puta nagrađivan, u zemlji i inostranstvu, nagradama za glumu na raznim festivalima. Od 1971. profesionalno radi kao zabavljač, voditelj i glumac.

U periodu 1974-85 član je drame Narodnog Pozorišta u Sarajevu prvo kao sufler, zatim inspicijent, pa asistent režisera. U tom periodu je odigrao veći broj manjih i srednjih uloga.[1]

U decembru 1983. godine igrao glavnu ulogu u predstavi “Olimpijska Bajka” kojom je nezvanično otvorena dvorana ZETRA. U režiji Ademira Kenovića, u kojoj su učestvovali izvodači iz tadašnje Jugoslavije Neda Arnerić, Milena Dravić, Arsen Dedić, Zijah Sokolović, Minja Subota, Gordana Magaš.

Od 1985 radio u RO ZOI '84 kao odgovorni organizator umjetničkih programa, uz Sašu Bukvica je idejni tvorac likovnog projekta u kojem su učestvovali likovni umjetnici sa prostora cijele Jugoslavije “Jugoslovenska Dokumenta” 1987. god. i 1989. god, projekat je proglašen najvećim likovnim događajem 1987. godine na području tadašnje države.

U periodu od 1986 pa do 1988 je igrao u više velikih projekata, uglavnom za djecu: “Čudesni šešir gospodina Gdjemijebrada”, “Kako su se zavoljeli Baba Roga i Djed Mraz” i druge.

Od 1988. pa do početka agresije na BiH je kao član “Audicije” igrao širom bivše Jugoslavije, koja je odigrana oko 600 puta, a ovaj projekat je prema nekim procjenama vidjelo uživo i na VHS-u više od 6 miliona gledalaca. Početkom agresije na BiH igra za djecu predstave po skloništima, školama, haustorima, tokom rata je odigrao više od 960 predstava za djecu u okruženom Sarajevu. U ratnim godinama je poklonio djeci, u kostimu Djeda Mraza, sve igračke iz kuće koje su pripadale njegovoj kćerki i sestrićima.

Do sada je učestvovao u više od 300 emisija na tv programima. ("Kaži mi kaži" režija V. Milašević, "Let let buba maro", "Pogled", "Teversenove bajke", "TV kabare", "Tragom ptice Do-Do" i druge)

Od 1994. se aktivno uključio u rad SOS-Kinderdorf Internacional-a do 2000g. radio na projektima nenasilnog razrješavanjem konflikta, tretmana posttraumatskog sindroma ”Play therapy”. Vodio klub za djecu i omladinu, Sačinio program rada u “Herman Gmajner centru za mlade”. Kao predavač oktobra 1998. učestvovao na “International conference on dealing with a human phenomenon“ u Tallinnu, Estonia.

Od 2001. godine učestvovuje u radu "SEEDS OF PEACE" u SAD-u, radio u sklopu projekta o Stereotipima i načinu primanja informacija te prezentiranja informacija i procjeni tačnosti informacija u raznim medijima u Pragu, u sklopu projekta prosao edukaciju za team leadera. Bio angažiran na organizaciji edukativnog susreta vođa delegacija SOP, koji se održao u Sarajevu krajem godine.

Idejni tvorac i autor projekta “Svijetla strana” u Tuzli u sklopu “Kuće Plamena Mira” rad sa srednjoškolcima u organizaciji predstava i TV emisija o svim temama koje interesuju srednjoškolce.

Instruktor je ronjenja, realizirao prvi bosanskohercegovački autorski projekat o ronjenju u 6 epizoda “Ronjenje je zabavno” sniman u Viškom akvatoriju, emitovano na NTV Hayat.

Kolumnista dvotjednika “Start” kolumne o hrani i bosanskohercegovačkim specijalitetima.

Za FTV “Trokin sveznadar” odgovaranje na pitanja o bontonu osmoškolcima.

Za “Dnevni Avaz” pisao restoration review (obilazak i ocjena restoranske ponude).

Pisao kolumne za „Oslobođenje.“

Za različite tv kuće snimio više od 600 emisija kuhara, autorski projekati.

Autor projekta „Naša djeca imaju prvo da znaju“ aktivno radi na njemu od 1997. Godine, u sklopu tog projekta trenutno je u izradi knjižica sa biografijama ličnosti po kojima Osmogodišnje škole u Kantonu Sarajevo nose imena.


Filmografija[2][uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "MLADEN JELIČIĆ TROKO, sarajevski glumac:". www.orbus.be. Pristupljeno 2017-04-07. 
  2. ^ "Mladen Jelicic". IMDb. Pristupljeno 2017-04-07.