Mladen Naletilić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mladen Naletilić
Mladen Naletilić Tuta.jpg
Rođenje (1946-12-01) 1. decembar 1946.
Smrt17. decembar 2021(2021-12-17) (75 godina)
Uzrok smrtiPosljedice srčanog udara
NacionalnostHrvat
Druga imenaTuta
Državljanstvo Bosna i Hercegovina
Hrvatska
ZanimanjeKomandant paravojne formacije
Godine aktivnosti1991-1993.
ReligijaRimokatoličanstvo
Krivični statusRatni zločinac

Mladen Naletilić "Tuta" (Široki Brijeg, 1. decembar 1946 - Mostar, 17. decembar 2021) bio je bosanskohercegovački i hrvatski komandant paravojne formacije "Kažnjenička bojna". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio ga je na 20 godine zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja Međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija tokom Bošnjačko-hrvatskog sukoba, za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Širokom Brijegu u tada SR Bosni i Hercegovini. Kao mlad otišao je u Zapadnu Njemačku, preko jugoslavenskog programa privremenog rada u inozemstvu sa "Ujedinjenim Hrvatima Njemačke", hrvatskom emigrantskom agencijom.[1] Vodio je kazino u Singenu, a prema riječima Miroslava Tuđmana, Naletilić je također bio makro.[2]

Sarađivao je s Bundesnachrichtendienst, njemačkom obavještajnom agencijom, i bugarskim Odborom za državnu sigurnost.[3]

Godine 1990. vratio se u SR Hrvatsku, a 1991. osnovao dobrovoljačku jedinicu i nazvao je "Kažnjenička bojna".[4] Godine 1992, kada je počeo Rat u BiH, Kažnjenička bojna biva zamijenjena u Širokom Brijegu te svoje djelovanje nastavlja na teritoriji Hercegovine. Članovi jedinice uključivali su strane dobrovoljce poput Nijemaca, Britanaca, Francuza, Šveđana, Paragvajaca i Argentinaca.[5]

Kao dio Hrvatskog vijeća obrane ("Kažnjenička bojna"), borio se protiv Jugoslavenske narodne armije (JNA) i Vojske Republike Srpske (VRS). On je bio zapovjednik svoje jedinice, pod generalom Ivanom Andabakom.[6] Bio je blizak prijatelj tadašnjeg hrvatskog ministra obrane Gojka Šuška. Mladen Naletilić je 2. augusta 1992. naredio svojoj jedinici da izvrši atentat na Blaža Kraljevića, generala Hrvatskih odbrambenih snaga i generala Armije Bosne i Hercegovine (ARBiH), zajedno sa osam Kraljevićevih članova osoblja. Mladen je nagradio dvadeset ljudi u jedinici sa po 5.000 njemačkih maraka.[7] Blaž Kraljević se protivio pokušajima hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i njegove stranke Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), kao i Mate Bobana i Radovana Karadžića da podijele Bosnu i Hercegovinu.[8][9][10][11]

Godine 1993. Jusuf Prazina pridružio se Naletilićevoj jedinici. Bio je jedan od organizatora odbrane Sarajeva i kriminalac. Kada je 1992. izbio Bošnjačko-hrvatski sukob, "Kažnjenički bataljon" borio se protiv ARBiH u Jablanici, Doljanima i Gornjem Vakufu. Dana 17. aprila 1993. njegova jedinica napala je selo Sovići i izvršila prisilno premještanje Bošnjaka. Dana 9. maja 1993. godine, pripadnici "Kažnjeničke bojne" bili su uključeni u opsadu istočnog Mostara.

U novembru 1993. Naletilić je bio u osobnom sukobu s generalom Slobodanom Praljkom iz HVO-a, pa je navodno prisiljen napustiti svoju dužnost načelnika stožera HVO-a.[12] Godine 1994. Naletilić se usprotivio primirju između Hrvata i Bošnjaka, a također se i protiv ukidanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, optužujući Gojka Šuška i Franju Tuđmana za izdaju.[12]

Po završetku rata napustio je vojsku. Godine 1997. uhapšen je i osuđen za ubistvo Roberta Nosića, vojnog policajca i pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga iz Ljubuškog.[2] Naletilić je dvije godine proveo u zatvoru u Remetincu. Zbog zdravstvenih problema prebačen je u KBC Zagreb 14. novembra 1999. U martu 2000. Naletilić je izručen Haškom tribunalu, te je osuđen i osuđen na 20 godina zatvora za ratne zločine tokom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Dana 24. aprila 2008. godine prebačen je na izdržavanje kazne u Italiju. Prijevremeno puštanje na slobodu odobreno mu je 29. novembra 2012. godine, a Naletilić je 18. februara 2013. pušten iz zatvora, nakon što je odslužio dvije trećine kazne.[13]

Odmah nakon što je izašao iz zatvora, u Hrvatskoj je protiv njega pokrenut proces zbog poticanja na ubistvo Damira Brekala, te je 2020. godine pravomoćno osuđen na još tri i po godine zatvora.

Preminuo je na odjelu Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, gdje je smješten ranije zbog posljedica srčanog udara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Profil Mladena Naletilića". Arhivirano s originala, 11. 9. 2013. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  2. ^ a b "M. Tuđman u pismu ocu: Tuta je kriminalac i svodnik – Nacional.hr". arhiva.nacional.hr. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  3. ^ "Po Šuškovu naređenju, Tutina bojna ubijala je 'loše' Hrvate – Nacional.hr". arhiva.nacional.hr. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  4. ^ "Vlasnik Kažnjeničke bojne". Arhivirano s originala, 18. 5. 2013. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  5. ^ "Jedini intervju Mladena Naletilića – Nacional.hr". arhiva.nacional.hr. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  6. ^ "Tuta je domoljub, a ne mafijaš i kriminalac". Arhivirano s originala, 25. 5. 2013. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  7. ^ "Slobodna Dalmacija: 13". www.hsp1861.hr. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  8. ^ Ramet, Sabrina P. (2006). The three Yugoslavias : state-building and legitimation, 1918-2005. Washington, D.C.: Woodrow Wilson Center Press. ISBN 0-253-34656-8. OCLC 61687845.
  9. ^ Tanner, Marcus (2001). Croatia : a nation forged in war (2 izd.). New Haven: Yale Nota Bene. ISBN 0-300-09125-7. OCLC 47232615.
  10. ^ Thomas, Nigel (2006). The Yugoslav Wars. Krunoslav Mikulan, Darko Pavlović. Oxford: Osprey,. ISBN 1-84176-963-0. OCLC 86124467.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  11. ^ Bošnjak, Mladen (2007). Blaž Kraljević : pukovnik i pokojnik. Mostar: Radio Stari most. ISBN 978-9958-9138-0-8. OCLC 500709594.
  12. ^ a b "Zbog laži u Haagu, Praljak potencijalni optuženik – Nacional.hr". arhiva.nacional.hr. Pristupljeno 14. 9. 2021.
  13. ^ Barać, Ivana (14. 5. 2021). "Tuta izlazi iz zatvora za godinu dana". Net.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 14. 9. 2021.