Mohač
Mohač (Mađarski:Mohács) je grad u Baranjskoj županiji, Mađarska. Nalazi se ne desnoj strani rijeke Dunav.
Historija
[uredi | uredi izvor]Dvije poznate bitke odigrale su se u okolini Mohača 1526., gdje je bosanski sandžak-beg Gazi Husrev-beg komandovao vojskom od 20.000 Bošnjaka[1] i 1687. godine. Ove bitke su predstavljale početak, odnosno kraj vlasti Osmanlija nad Ugarskom.
U rimsko doba postojao je logor na obali Dunava kod Mohača.
U srednjovjekovnoj Ugarskoj kraljevini Mohač je bio dio historijske Baranjske županije, a za vrijeme osmanske vladavine funkcionisao je kao administrativno sjedište Mohačkog sandžaka, osmanske administrativne jedinice.[2] Nakon što su Habsburgovci preuzeli područje od Osmanlija, Mohač je uključen u obnovljenu Baranjsku županiju.
Godine 1910. stanovništvo Mohačkog okruga je brojalo 56.909 ljudi, od kojih je 21.951 govorilo njemački, 20.699 mađarski, 4.312 srpski i 421 hrvatski . Još 9.600 stanovnika navedeno je da govore "drugim jezicima".[3]
Do kraja Drugog svjetskog rata, dunavske Švabe su činili većinu stanovništva - zvani Stifolder, jer su njihovi preci u 17. i 18. veku došli iz Fulde (okrug) .[4] Većina bivših njemačkih doseljenika protjerana je u Njemačku koju su okupirali saveznici i Austriju okupiranu od saveznika 1945-1948, u skladu sa Potsdamskim sporazumom iz 1945. godine.[5]
Događaji
[uredi | uredi izvor]Svakog proljeća u Mohaču se organizuje godišnji karnival pod imenom Busójárás.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ukupan broj stanovnika Mohača je bio 17.808, od čega je bilo 15.842 (84,2%) Mađara, 1.723 (9,7%) Nijemaca, 700 (3,9%) Hrvata i 537 (3%) Roma . 14% ukupnog stanovništva nije se izjasnilo o nacionalnoj pripadnosti. U Mađarskoj se ljudi mogu izjasniti više od jedne etničke pripadnosti (dvojni identitet), tako da je zbir veći od ukupnog broja stanovnika.[6][7]
Sestrinski gradovi
[uredi | uredi izvor]
Beli Manastir, Hrvatska
Bensheim, Njemačka
Beykoz, Turska
Câmpia Turzii, Rumunija
Siemianowice Śląskie, Poljska- Sveti Filip i Jakov, Hrvatska
Wattrelos, Francuska
Značajni građani
[uredi | uredi izvor]- Ferenc Pfaf (1851–1913), mađarski arhitekta
- Endre Rozsda (1913–1999), mađarsko-francuski slikar
- Norbert Michelisz (1984), mađarski trkač
Fotografije
[uredi | uredi izvor]
Dunav kod Mohača
Gradska vijećnica
Crkva u centru grada
Memorijalni park
Memorijalni park
Godišnji karneval Busójárás
Buso maske
Karneval
Karneval
.JPG)
,_2009.jpg)
_-_city_limit.JPG)
Reference
[uredi | uredi izvor]
Ovaj članak sadrži tekst publikacije koja je sada u javnom vlasništvu: Chisholm, Hugh, ured. (1911). "Mohács". Encyclopædia Britannica (11. izd.). Cambridge University Press.
- ↑ Bašagić, Safvet-beg (1900). Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850. str. 27.
- ↑
Káldy-Nagy, Gyula, ured. (1985). A budai szandzsák 1546-1590: demográfiai és gazdaságtörténeti adatok. évi összeírásai. Volume 6 of Pest Megye múltjából, ISSN 0209-6013. Pest Megyei Levéltá. str. 32. ISBN 9789630161848. Pristupljeno 12. 3. 2022.
In the mid-16th century, the kile in the sanjak of Mohács was equal to the Hungarian fertál, which according to Turkish records, was the equivalent of 24 okkas (30.76 kg).
- ↑ "Baranya County". Arhivirano s originala, 29. 3. 2008. Pristupljeno 12. 8. 2006.
- ↑ "Feked - Stifolder_tortenet.pdf" (PDF). feked.hu.
- ↑ "Die Vertreibung – Landsmannschaft der Deutschen aus Ungarn".
- ↑ "Központi Statisztikai Hivatal". www.ksh.hu.
- ↑ "Hungarian Census 2011- final data and methodology" (PDF).