Monociti
Monociti nastaju iz matičnih ćelija hematopoeze u koštanoj srži. Matična ćelija dijeli se i diferencira u monoblast, promonocit i monocit. Proces sazrijevanja i dioba u koštanoj srži traju 16 do 26 sati; monociti se, nakon izlaska iz koštane srži, u krvotoku zadržavaju oko 7 dana i prelaze u tkivo.
Monociti su vrsta leukocita ili bijelih krvnih zrnaca. Oni su najveća vrsta leukocita u krvi i mogu se diferencirati u makrofage i dendritične ćelije izvedene iz monocita. Kao dio urođenog imunološkog sistema kičmenjaka, monociti također utiču na adaptivne imunološke odgovore i vrše funkcije popravke tkiva. U ljudskoj krvi postoje najmanje tri podklase monocita na osnovu njihovih fenotipskih receptora.
Monociti su ameboidnog izgleda i imaju negranuliranu citoplazmu.[1] Stoga se klasificiraju kao agranulociti, iako povremeno mogu pokazivati neke azurofilne granule i/ili vakuole. Sa prečnikom od 15-22 μm, monociti su najveći tip ćelija u perifernoj krvi.[2] [3] Monociti su mononuklearne ćelije, a elipsoidno jezgro je često režnjasto/uvučeno, što uzrokuje izgled zrna graha ili bubrega.[4] Monociti čine 2% do 10% svih leukocita u ljudskom tijelu.
Monociti su izraziti fagociti. Fagocitiraju bakterije i krupnije čestice. Monociti sadrže velike količine lipaze, te su sposobni razgraditi bakterije koje imaju lipidnu ovojnicu (npr. tuberkuloze i lepre). Oni fagocitiraju svaku česticu koja ima svojstva antigena.
Monociti imaju značajnu ulogu u imunitetu, odgovorni su za prepoznavanje antigena, koji zatim vežu na svoju površinu i predočuju imunokomponentnim ćelijama. Monociti stimuliraju prije svega T-limfocite.
Makrofagi nastaju u tkivima iz monocita, a nalaze se posvuda u tijelu, posebno u jetri, slezeni, limfnim čvorovima, plućima, koštanoj srži, vezivnom tkivu i seroznim šupljinama. U manjoj mjeri mogu se umnožavati, osobito na mjestu upalne reakcije.
Danas je potpuno jasno da su monociti u krvi i makrofagi u tkivima ista vrsta ćelija, a ubrajaju se u mononuklearne fagocite.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Nichols, Barbara A.; Bainton, Dorothy Ford; Farquhar, Marilyn G. (1971-08-01). "DIFFERENTIATION OF MONOCYTES : Origin, Nature, and Fate of Their Azurophil Granules". Journal of Cell Biology. 50 (2): 498–515. doi:10.1083/jcb.50.2.498. ISSN 0021-9525. PMC 2108281. PMID 4107019.
- ↑ Palmer, L.; Briggs, C.; McFadden, S.; Zini, G.; Burthem, J.; Rozenberg, G.; Proytcheva, M.; Machin, S. J. (2015). "ICSH recommendations for the standardization of nomenclature and grading of peripheral blood cell morphological features". International Journal of Laboratory Hematology. 37 (3): 287–303. doi:10.1111/ijlh.12327. ISSN 1751-5521. PMID 25728865.
- ↑ Steve, Paxton; Michelle, Peckham; Adele, Knibbs (28 April 2018). "The Leeds Histology Guide". Arhivirano s originala, 11 October 2017. Pristupljeno 28 April 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Zini, Gina (2021). "How I investigate difficult cells at the optical microscope". International Journal of Laboratory Hematology. 43 (3): 346–353. doi:10.1111/ijlh.13437. ISSN 1751-5521. PMID 33342036.
