Monogenea

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Monogenea
Echinoplectanum laeve
Echinoplectanum laeve
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoPlatyhelminthes
RazredMonogenea

Monogenea su skupina ektoparazitskih pljosnatih glista koje se obično nalaze na koži, škrgama ili perajim riba. Imaju izravan životni ciklus i ne trebaju im posredni domaćini. Odrasli su hermafroditi, što znači da imaju i mušku i žensku reproduktivnu strukturu.[1] Monogenea imaju niz kukica koje se koriste za pričvršćivanje na ribu, što rezultira infekcijama. Neke od njih su oviparne, tj. polažu jaja, a neki su viviparne (rađaju žive mlade). Oviparni oblici jaja odlažu u vodu. Viviparne ispuštaju larve, koje se odmah vežu za drugog domaćina. Rod „Gyrodactylus“ primjer je viviparne varijante, dok je rod „Dactylogyrus“ primjer oviparnih monogenea.[1]

Znaci i simptomi[uredi | uredi izvor]

Slatkovodne ribe koje se zaraze ovim parazitom postaju letargične i na kraju plivaju prema površini vode. Pored toga, neke se mogu vidjeti kako kožu trljaju o dno ili strane na kojima se nalazi parazit. Zaražena koža na kojoj je vezan parazit može imati područja gubitka krljušti i proizvoditii ružičastu tekućinu. Zaražene škrge mogu postati natečene i blijede. Hvatanje zraka na na površini vode, mogao bi ukazivati na teške respiratorne tegobe,[2] U slanoj vodi monogene mogu zaraziti kožu i škrgu riba, što rezultira iritacijom domaćina. Teške infekcije mogu rezultirati neurednim ponašanjem u plivanju. Pogođeni škrgini dijelovi mogu postati nadraženi i natečeni.[2]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Monogeneea su male parazitske pljosnate gliste koji+e se uglavnom nalaze na koži ili škrgama riba. Rijetko su duži od oko 2 cm. Nekoliko vrsta koje inficiraju određene morske ribe su veće, a morski oblici općenito su veći od onih na slatkovodnim domaćinima. Često su sposobne da se dramatično izduže ili skrate dok se kreću. Biolozi moraju osigurati uvjete da su uzorci potpuno opušteni prije uzimanja mjera.[3]

Monogeneama nedostaje respiratorni, skeletni i cirkulacijski sistemi i nemaju ili imaju slabo razvijene usne sisaljke. Kao i druge pljosnate gliste, nemaju pravu sekundarnu tjelesnu šupljinu sadrže istinsku (celom). Imaju jednostavan probavni trakt, koji se sastoji od usnog otvora s mišićima ždrijela i crijeva, bez terminalnog otvora (anusa).[4] Monogenea su u koljenu Platyhelminthes, tako da su među najnižim beskičmenjacima koji posjeduju tri embrionskaa klicina sloja: endoderm, mezoderm i ektoderm. Uz to, imaju područje glave koje sadrži koncentrirane čulne organe i živčano tkivo (mozak).

Kao i svi ektoparaziti, monogenea imaju dobro razvijene strukture za pričvršćivanje. Prednje strukture skupno se nazivaju prohaptor, dok se zadnje trupe kolektivno nazivaju opistohaptor ili jednostavno haptor. Zadnji, opisthaptor sa svojim kukama, kopćama, stezaljkama itd., obično je glavni organ za pričvršćivanje. Općenito, monogenea su također hermafroditski organizmi s funkcionalnim reproduktivnim organima oba spola koji se javljaju kod jedne jedinke. Većina vrsta je oviparna, ali nekoliko ih je i vivaparnih.

Sistematika i evolucija[uredi | uredi izvor]

Preci Monogenea su vjerojatno bili slobodno živući crvotoki oblici slični modernim Turbellariama. Prema šire prihvaćenom stajalištu, "rabdocoelne turbelarija stvorile su monogenea; oni su zauzvrat stvorili grupu digenea, iz koje su izvedene Cestode. Drugo gledište je da je rabdocelni predak evoluirau u dvije linije; jedna je stvorila monogenea, od koje su nastali digenenea, a druga linija je evoluirala u Cestode."[1] Opisano je oko 50 porodica i na hiljade vrsta ovih glistA. Neki parazitolozi dijele monogeneA na dvije (ili tri) podrazreda, na temelju složenosti njihovog haptora: Monopisthocotylea imaju jedan glavni dio na haptoru, često s kukama ili velikim pločama za pričvršćivanje, dok Polyopisthocotylea na haptoru imaju više dijelova, obično stezaljke. Te su skupine također poznate i kao Polyonchoinea i Heteronchoinea. Polyopisthocotyleans se gotovo isključivo hrane krvlju i žive na škrgama, dok Monopisthocotylea mogu živjeti na škrgama, koži i perajima.

Monopisthocotylea uključuju:

  • Rod Gyrodactylus – nemaju udubljenja za oči i viviparne .
  • Rod Dactylogyrus imaj četiri jajolike ocele. Ovo je jedan od najvećih metazojskih rodova, s najmanje 970 vrsta.
  • Rod Neobenedenia obuhvata mnog veće oblike đkoji žive na koži mnogih tropskih morskih vrsta, uzrokujući problematične infekcije u morskim akvarijima.

Sve to može uzrokovati epizoonoze kod slatkovodnih riba kada su odrasle u akvakulturi. Polyopisthocotylea uključuju:

Ekologija i životni ciklus[uredi | uredi izvor]

Jaja Protopolystoma xenopodis (Monogenea: Polystomatidae) koji inficira afričke žabe krastače Xenopus laevis[5]

Monogenea imaju najjednostavniji životni ciklus među parazitskim pljosnatim crvima. Nemaju posredne domaćine i ektoparaziti su na ribama (rijetko u mokraćnom mjehuru i rektumu poikilotermnih kičmenjaka). Iako su hermafroditi, muški reproduktivni sistem postaje funkcionalan prije ženskog dijela. Iz položenih jaja izlegu se izrazito trepljaste larve, poznate kao onkomiracidije. Larve imaju brojne stražnje kuke i obično je ova faza života odgovorna za prijenos s jednog na drugog domaćina.[5]

Nisu poznate monogenea koje zaražavaju ptice, ali jedna (Oculotrema hippopotami) inficira sisare, parazitirajući oko hipopotamusa.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c L.A. Tubbsa et al. (2005). "Effects of temperature on fecundity in vitro, egg hatching and reproductive development of Benedenia seriolae and Zeuxapta seriolae (Monogenea) parasitic on yellowtail kingfish Seriola lalandi". International Journal for Parasitology(35), 315–327.
  2. ^ a b Reed, Peggy et al. Monogenean Parasites of Fish. Institute of Food and Agricultural Sciences,http://www.aces.edu/dept/fisheries/education/ras/publications/Update/Monogenean%20Parasites%20of%20Fish.pdf
  3. ^ Roberts, S. Larry & John Janovy, Jr. Foundations of Parasitology
  4. ^ flatworm :: Annotated classification - Britannica Online Encyclopedia
  5. ^ a b Theunissen, M., Tiedt, L. & Du Preez, L. H. 2014: The morphology and attachment of Protopolystoma xenopodis (Monogenea: Polystomatidae) infecting the African clawed frog Xenopus laevis. Parasite, 21, 20. doi:10.1051/parasite/2014020

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]