More

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zalazak sunca na moru

More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.

Popis mora podijeljenih po okeanima[uredi | uredi izvor]

Tihi okean[uredi | uredi izvor]

Atlantski okean[uredi | uredi izvor]

Središnja obala u Čileu

Indijski okean[uredi | uredi izvor]

Južni okean[uredi | uredi izvor]

Zatvorena mora[uredi | uredi izvor]

Vanzemaljska mora[uredi | uredi izvor]

Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.

Tekući ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Razdioba tekućih područja bolje će se razumijeti kad sonda Cassini dovrši istraživanje.

Nauka[uredi | uredi izvor]

Termin "more" se također koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadržava.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]