Mravlja kiselina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Metanska kiselina
Općenito
Hemijski spojMetanska kiselina
Druga imenaMravlja kiselina
Formična kiselina
Formalinska kiselina
Molekularna formulaCH2O2
CAS registarski broj64-18-6
Kratki opisbezbojna tekućina
Osobine1
Molarna masa46,03 g/mol
Agregatno stanjetekuće
Gustoća1,22 g/cm3 pri 20 °C
Tačka topljenja8 °C
Tačka ključanja101 °C (raspada se)
Pritisak pare43 hPa pri 20 °C
Rastvorljivostmože se miješati
s vodom, etanolom i glikolom
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Metanska kiselina (metan-kiselina, formična kiselina, poznata i kao mravlja kiselina) je najjednostavnija od svih karboksilnih kiselina. Prvi put je izolirana iz crvenih mrava, pa je po tome dobila i trivijalno ime. To je bezbojna tekućina, oštrog mirisa. Njena formula je HCOOH.

Dobijanje[uredi | uredi izvor]

Uvođenjem ugljik monoksida u rastvor natrijum hidroksida, pri temperaturi od 150 °C i pritisku od 8 bar se dobijanatrijum formijat, so metan-kiseline:

Daljim reakcijama natrijum-formijata sa sumpornom kiselinom (H2SO4) dobija se čista metan-kiselina:

Hemijske reakcije[uredi | uredi izvor]

Disocijacija[uredi | uredi izvor]

HCOOH + H2O→ H3O+ + HCOO-

Reakcija sa metalima[uredi | uredi izvor]

2HCOOH + 2Na→ 2HCOONa + H2
2HCOOH + Zn → (HCOO)2Zn + H2

Neutralizacija[uredi | uredi izvor]

HCOOH + NaOH→ HCOONa + H2O
2HCOOH + CaO → (HCOO)2Ca+H2O

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Upotrebljava se pri bojenju tekstila, štavljenja kože, sprečavanja vrenja voćnih sokova, dezinfekcije vinskih buradi, itd.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]