Muhamed Filipović
| Muhamed Filipović | |
|---|---|
 | |
| Rođenje |
3. august 1929. Banja Luka, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt |
26. februar 2020 (90 god.) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Zanimanje | Akademik, pisac, filozof |
| Godine aktivnosti | 1960–2020 |
Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. august 1929. – Sarajevo, 26. februar 2020.) bio je bosanskohercegovački akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).[2][3] Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Umro je 26. februara 2020 u Sarajevu.[4] Smatran je za jednog od najuticajnijih akademika u modernoj Bosni i Hercegovini.[5][6]
Naučna karijera[uredi | uredi izvor]
Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.[7] Filipović je bio predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).[2][3]
Autor je monografija iz logike, historije filozofije, historije kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetike i politike. Bio je urednik redakcije Enciklopedije za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1975. godine do kraja 1982. godine. Filipović je autor i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u naučnim časopisima.[8]
Politička karijera[uredi | uredi izvor]
Filipović je bio jedan od osnivača bosanskohercegovačke političke partije Stranke demokratske akcije (SDA), gdje je bio član sve do 1990. Nakon toga osniva s Adilom Zulfikarpašićem Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO).[9] Tokom Rata u Bosni i Hercegovini, bio je ambasador Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu.[10] Zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem učestvovao u neuspjelim pregovorima jula 1991. sa tadašnjim vodstvom SDS-a o budućnosti SRBiH unutar Jugoslavije (Sporazum Karadžić–Filipović).
Djela[7][uredi | uredi izvor]
- "Lenjin - monografija njegove misli"
- "Religija i moral"
- "Etički osnovi humanizma";
- "Marksizam i savremena filozofija";
- "Marksistička filozofija";
- "Safet Krupić-filozof, esejist i književni kritičar";
- "Filozofija jezika I i II";
- "Bošnjačka politika"-Svjetlost 1996 godine
- "Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske, demografske,historijske, kulturne i političke činjenice", Copact-E, Sarajevo 1997 godina
- "Tunjina nedovršena priča-Banjaluka u kazivanju Muhameda Filipovića",Emin Krkić 1999;
- "Pokušaj jedne duhovne biografije" (Aicena, Sarajevo, 1999)
- "Bio sam Alijin diplomata I i II" (Delta, Bihać, 2000)
- "Deset predavanja o ideji Evrope" (Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 2000)
- "Jedno dugo, dugo putovanje uz Lim i oko Peštera" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
- "Komunizam i nostalgija" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
- "Pitanje odgovornosti za rat u BiH", Svjetlost
- "Islam i teror" (El-Kalem, Sarajevo, 2002)
- "Metodologija znanosti i znanstvenog rada" (Svjetlost, Sarajevo, 2004)
- "Tragedija Bosne"
- "Povijest i naše mišljenje o njoj";
- "Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine, knjige I,II,III,IV", Svjetlost 2005;
- "Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu", Svjetlost 2005
- "Bosanski duh lebdi nad Bosnom",Prosperitet 2006 godina
- "Ko smo mi Bošnjaci", 2008 godina
- "U susret stogodišnjici Merhameta",Prosperitet 2011 godina;
- ”Fenomen Muftija”
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- 1970. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hariz Halilovich (15 January 2013). Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory and Trans-local Identities in Bosnian War-torn Communities. Berghahn Books. str. 120–. ISBN 978-0-85745-777-6.
- ^ a b "BANU: Inauguracija 22 akademika i nastavak rada u punom kapacitetu"sandzakpress.net,objavljeno 16. 1.2014; pristupljeno: 3. 8.2014
- ^ a b "Akademik Filipović izabran za predsjednika Senata, a akademik Kurijak za člana Senata BANU"sandzakpress.net, objavljeno 30.12.2013; pristupljeno: 3. 8.2014
- ^ "U 91. godini preminuo bh. akademik Muhamed Filipović". BHRT. 2020-02-26. Pristupljeno 2020-02-26.
- ^ "Pejanović: Muhamed Filipović bio je jedan od najvećih intelektualaca u BiH". N1 BA. Pristupljeno 2020-03-04.
- ^ "ANUBiH: Preminuo istaknuti akademik Muhamed Filipović". N1 BA. Pristupljeno 2020-03-04.
- ^ a b "Rođen Muhamed Filipović!" hamdocamo.wordpress.com; pristupljeno: 3. 8.2014
- ^ "Preminuo akademik Muhamed Filipović". www.ff.unsa.ba. Pristupljeno 2020-03-04.
- ^ "Balkan bluz"montenegro.org.au, pristupljeno: 3. 8.2014
- ^ Gorana Ognjenović; Jasna Jozelić (17 December 2014). Politicization of Religion, the Power of State, Nation, and Faith: The Case of Former Yugoslavia and Its Successor States. Palgrave Macmillan. str. 30–. ISBN 978-1-137-47786-6.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: Muhamed Filipović |
