Muhamed i Reuf Kadić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Braća Muhamed i Reuf Kadić predstavljaju bosanskohercegovačke stvaraoce, koji među prvima uvode ideje moderne arhitekture u Sarajevu prije Drugog svjetskog rata.

Zgrada Penzionog fonda - Rad braće Kadić u stilu Moderne arhitekture

Arhitektonska ostvarenja[uredi | uredi izvor]

Godine 1940. braća Reuf i Muhamed Kadić osnivaju svoj samostalni projektantski studio u Sarajevu, pa zajedno učestvuju u razradi projekata. Ovaj studio je ostao aktivan do 1942. godine. Iste godine atelje braće Kadić je raspušten i oni se sele u Dubrovnik. Tada privremeno obustavljaju svoju profesionalnu projektantsku karijeru do kraja II svjetskog rata

Projektantski zavod Narodne Republike Bosne i Hercegovine u prvom poslijeratnom periodu ima važnu ulogu u projektiranju i izvođenju objekata u Sarajevu. Uglavnom okuplja projektante sa graditeljskim iskustvom. Okosnicu činili su Muhamed i Reuf Kadić, koji su svoje prethodno projektantsko iskustvo stavili u funkciju obnove.

Njihove građevine, koje karakteriziraju čiste funkcionalne forme, sačuvale su se do danas. Iza sebe su ostavili niz ostvarenja koja predstavljaju avangardu arhitektonskih djela.

Neboder JAT-a, arhitektonsko djelo Reufa Kadića, a po nekim izvorima zajedničko djelo dvojice braće Kadić
  • Uz ovaj, i objekat popularno nazvani Neboder JAT-a, oba po projektu Reufa Kadića.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Emir Kadić - Arhitekt Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010.
  • Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Predrag Milošević - Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Foča: Prosvjeta, 1997.
  • Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stambeno - poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana". Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  2. ^ "Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  3. ^ "Zgrad Penzionog fonda u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  4. ^ "Muhamed Kadić". Arhivirano s originala, 27. 4. 2019. Pristupljeno 27. 4. 2019. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Stambeni kompleks na Džidžikovcu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  6. ^ "Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača u Mostaru". Arhivirano s originala, 17. 7. 2017. Pristupljeno 24. 5. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ arhitektonski-nacrt-mostar-1949 Archived 2021-12-28 na Wayback Machine, domovikulture.ba

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]