Muhsin Rizvić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Prof. dr. Muhsin Rizvić je bio poznati bosanskohercegovački književnik rođen 14.04.1930 u Mostaru. Umro je u Sarajevu 09.06.1994 godine, gdje je obavljao funkciju profesora na Filozofskom fakultetu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Djetinjstvo[uredi | uredi izvor]

Edukacija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu . Svoju doktorsku disertaciju "KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE" odbranio je 1971. godine na Filozofskom fakultetu Univeziteta u Sarajevu.

Akademske djelatnosti[uredi | uredi izvor]

  • Rad an Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
  • Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
  • Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
  • Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani[uredi | uredi izvor]

  • Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
  • Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
  • Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
  • Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

Bibliografija [1][uredi | uredi izvor]

Knjige:

  1. IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p.215
  2. BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
  3. KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p. 581
  4. INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p. 254
  5. BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p. 424
  6. INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
  7. PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p. 215
  8. TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p. 315
  9. KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p. 444
  10. IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p. 384
  11. PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p. 447
  12. BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p. 686
  13. BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p. 68
  14. KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p. 548

Kritični Tekstovi:

  1. Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
  2. Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
  3. Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
  4. Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
  5. Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
  6. Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
  7. Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
  8. Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107--131.
  9. Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
  10. Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
  11. Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
  12. Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
  13. Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
  14. Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227--231.
  15. Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
  16. Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko--muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
  17. “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
  18. Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
  19. Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Republička nagrada za naučni rad "Veselin Masleša" (1973) za knjigu Behar
  • 27-Julska nagrada (1975) za disertaciju

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muhsin Rizvić: Bibliografija, http://www.muhsinrizvic.ba/MRizvic12.swf

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]