Muridae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Muridae
Raspon fosila: Rani miocen (burdigalij) – Sadašnjost[1]
Miš (Mus musculus)
Miš (Mus musculus)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
PotklasaTheria
InfraklasaEutheria
RedRodentia
PorodicaMuridae
Illiger, 1811.
Potporodice

Muridae je porodica miševa i pacova. Najbrojnija je porodica sisara. Uključuje oko 150 rodova s oko 1.383 vrste ,[2] including many species of mice, rats, and gerbils found naturally throughout Eurasia, Africa, and Australia.[3] prirodno rasprostranjene u Starom svijetu i Australiji, dok su neke vrste unesene u Sjevernu i Južnu Ameriku.

Ime Muridae dolazi od latinskog mus (genitiv muris, što znači "miš", pošto svi pravi miševi pripadaju ovoj porodici, a tipski miševi pripadaju rodu Mus .

Rasprostranjenje i stanište[uredi | uredi izvor]

Muridi se nalaze gotovo svuda u svijetu, iako mnoge potporodice imaju uži raspon. Nema ih na Antarktiku ili na mnogim okeanskim ostrvima. Iako nijedan od njih nije porijeklom iz Amerike, nekoliko vrsta, posebno kućni miš i crni pacov, uneseno širom svijeta. Muridi zauzimaju širok spektar ekosistema od tropskih šuma do tundre. Javljaju se fosorijske, arborealne i poluvodne muridne vrste, iako su većina kopnene životinje.[4] Opsežna lista niša ispunjenih muridima pomaže da se objasni njihovo relativno obilje.

Ishrana i denticija[uredi | uredi izvor]

Kod murida postoji širok raspon navika u ishrani, od biljojeda i svaštojeda do specijalista koji konzumiraju isključivo kišne gliste, određene vrste gljiva ili vodene insekte.[4] Većina rodova konzumira biljne materije i male beskičmenjake, često čuvajući sjemenke i druge biljne tvari za zimsku potrošnju. Muridi imaju sciurognatne čeljusti (predačke glodarske) sa dijastemom.[5] Muridima nedostaju očnjaci i pretkutnjaci. |Općenito se nalaze tri kutnjaka (iako ponekad samo jedan ili dva), a priroda kutnjaka varira ovisno o rodu i navikama u ishrani.

Reprodukcija[uredi | uredi izvor]

Neki muridi su veoma društveni, dok su drugi samotnjaci. Ženke obično daju nekoliko legla godišnje. U toplim krajevima, razmnožavanje može se odvijati tokom cijele godine. Iako je životni vijek većine rodova općenito kraći od dvije godine, muridi imaju visok reproduktivni potencijal i njihove populacije imaju tendenciju da se brzo povećavaju, a zatim drastično opadaju kada su resursi hrane iscrpljeni. Ovo se često vidi u ciklusima od po tri do četiri godine.[6]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Muridi su mali sisari, obično dugi oko 10 cm, isključujući rep, ali u rasponu d 4,5 do 8 cm u afričkog pigmejskog miša i do 48 cm u južnog džinovskog vitkorepog oblačastog pacova. Obično imaju vitka tijela sa ljuskastim repovima dužim od tijela, i šiljate njuške sa istaknutim brkovima, ali sa velikim varijacijama u ovim širokim osobinama. Neki muridi imaju izdužene noge i stopala, kako bi im omogućili da se kreću skakućućim pokretima, dok drugi imaju široka stopala i hvatajuće repove kako bi poboljšali svoju sposobnost penjanja, a treći nemaju nijednu adaptaciju. Najčešće su neke od nijansi smeđe boje, iako mnogi imaju crne, sive ili bijele oznake.[7]

Muridi općenito imaju odlična čula sluha i mirisa. Žive u širokom spektru staništa, od šuma do travnjaka i planinskih lanca. Brojne vrste, posebno gerbilne, prilagođene su pustinjskim uslovima i mogu preživjeti dugo vremena uz minimalnu vodu. Konzumiraju široku paletu hrane u zavisnosti od vrste, uz pomoć moćnih viličnih mišića i grizućih sjekutića koji rastu tokom života. zubna formula murida je

Muridi se često razmnožavaju, često proizvodeći velika legla nekoliko puta godišnje. Obično rađaju između dvadeset i četrdeset dana nakon parenja, iako to uveliko varira među vrstama. Mladi se obično rađaju slijepi, bez dlake i bespomoćni, iako se dešavaju izuzeci, kao što su bodljasti miševi.[7]

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Kao i kod mnogih drugih malih sisara, evolucija murida nije dobro poznata, jer je preostalo malo fosila. Vjerovatno su evoluirali od životinja sličnih hrčcima u tropskoj Aziji u nekom dobu u ranom miocenu, a tek su kasnije proizvele vrste sposobne da prežive u hladnijim klimatima. Postali su posebno uobičajeni širom svijeta tokom sadašnje geološke epohe, kao rezultat komensalnog povezivanja s ljudskim migracijama.[8][9][10][11]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Muridi su klasifikovani u pet podporodica, oko 150 rodova i oko 1.383 vrste.[12]

Potporodice[13][uredi | uredi izvor]

U literaturi[uredi | uredi izvor]

Otisak koji prikazuje mačke i miševe iz njemačkog izdanja zbirke Ezopove basne iz 1501.

Muridi se pojavljuju u književnosti, uključujući narodne priče i bajke. U Pied Piper of Hamelin, prepričavan u mnogim verzijama od 14. stoljeća, uključujući i onu braće Grimm, u kojoj hvatač pacova namami gradske pacove u rijeku, ali gradonačelnik odbija da mu plati. U znak osvete, hvatač pacova namami svu decu iz grada, da se više nikada ne vrate.[14] Miševi se pojavljuju u nekim malim knjigama Beatrix Potter, uključujući "Priča o dva loša miša" (1904.), "Priča o gospođi Tittlemouse" (1910. ), Priča o Johnny Town-Mouseu (1918.) i Krojač iz Gloucestera (1903.), koju je posljednji opisao J. R. R. Tolkien kao možda najbliži njegovoj ideji bajke, a ostalo su "zvijeri-basne".[15] Među Ezopovim basnama su "Mačka i miševi" i "Žaba i miš".[16] U prvom romanu Jamesa Herberta, Pacovi, (1974), skitnicu napada i živog pojede čopor ogromnih pacova; slijede dalji napadi.[17]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aghova, Tatiana; Kimura, Yuri; Bryja, Josef; Dobigny, Gauthier; Granjon, Laurent; Kergoat, Gael J. (2017). "Fossils know it best: using a new set of fossil calibrations to improve the temporal phylogenetic framework of murid rodents (Rodentia: Myomorpha: Muroidea: Muridae)" (PDF): 16. doi:10.1101/180398. S2CID 38794026. Pristupljeno 29. 8. 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ^ {{[Cite web|title=Muridae |url=https://www.britannica.com/animal/Muridae%7Caccess-date=16. 11. 2021|website=Encyclopaedia Britannica|language=en}}
  3. ^ Basic Biology (2015). "Rodents".
  4. ^ a b "ADW: Subfamilies of Muridae". animaldiversity.org. Pristupljeno 8. 11. 2015.
  5. ^ "Muridae (Old World mice and rats, gerbils, whistling rats, and relatives)". Animal Diversity Web. Pristupljeno 8. 11. 2015.
  6. ^ Nowak, Ronald M. (7. 4. 1999). Walker's Mammals of the World. JHU Press. ISBN 9780801857898.
  7. ^ a b Berry, R. J.; Årgren, G. (1984), Macdonald, D. (ured.), The Encyclopedia of Mammals, New York: Facts on File, str. 658–663 & 674–677, ISBN 0-87196-871-1
  8. ^ Savage, R. J. G.; Long, M. R. (1986), Mammal Evolution: an Illustrated Guide, New York: Facts on File, str. 124, ISBN 0-8160-1194-X
  9. ^ Jansa, Sharon. A.; Weksler, Marcelo (2004), "Phylogeny of muroid rodents: relationships within and among major lineages as determined by IRBP gene sequences" (PDF), Molecular Phylogenetics and Evolution, 31 (1): 256–276, doi:10.1016/j.ympev.2003.07.002, PMID 15019624, arhivirano s originala (PDF), 17. 12. 2008
  10. ^ Michaux, Johan; Reyes, Aurelio; Catzeflis, François (1. 11. 2001), "Evolutionary history of the most speciose mammals: molecular phylogeny of muroid rodents", Molecular Biology and Evolution, 18 (11): 2017–2031, doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a003743, ISSN 0737-4038, PMID 11606698, arhivirano s originala, 27. 11. 2005
  11. ^ Steppan, Scott; Adkins, Ronald; Anderson, Joel (2004), "Phylogeny and divergence-date estimates of rapid radiations in muroid rodents based on multiple nuclear genes" (PDF), Systematic Biology, 53 (4): 533–553, doi:10.1080/10635150490468701, PMID 15371245
  12. ^ Burgin, C. J., Colella, J. P., Kahn, P. L. & Upham, N. S. How many species of mammals are there? J. Mammal. 99, 1–14 (2018)
  13. ^ Steppan, S. J. & Schenk, J. J. Muroid rodent phylogenetics: 900-Species tree reveals increasing diversification rates. PLoS One 12, e0183070 (2017)
  14. ^ Mieder, Wolfgang (2007). The Pied Piper: A Handbook. Greenwood. str. 71 and passim. ISBN 978-0-313-33464-1.[mrtav link]
  15. ^ Tolkien, J. R. R. (2001). On Fairy-Stories. Tree and Leaf. HarperCollins. str. 16. ISBN 0-007-10504-5.
  16. ^ Gibbs, Laura (2002–2008). "Aesopica". MythFolklore.net. Pristupljeno 21. 6. 2014.
  17. ^ Holland, Steve (21. 3. 2013). "James Herbert obituary". The Guardian. Pristupljeno 21. 6. 2014.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  •  Ernest Ingersoll (1920). "Mouse" . Encyclopedia Americana. Referenca sadrži prazan nepoznati parametars: |HIDE_PARAMETER15=, |HIDE_PARAMETER13=, |HIDE_PARAMETER2=, |HIDE_PARAMETER21=, |HIDE_PARAMETER8=, |HIDE_PARAMETER17=, |HIDE_PARAMETER20=, |HIDE_PARAMETER5=, |HIDE_PARAMETER7=, |HIDE_PARAMETER4=, |HIDE_PARAMETER22=, |HIDE_PARAMETER16=, |HIDE_PARAMETER19=, |HIDE_PARAMETER18=, |HIDE_PARAMETER6=, |HIDE_PARAMETER10=, |HIDE_PARAMETER11=, |HIDE_PARAMETER1=, |HIDE_PARAMETER23=, |HIDE_PARAMETER14=, i |HIDE_PARAMETER12= (pomoć)
  • Muridae at Mammal Species of the World
  • "Walker's Mammals of the World." Google Books. 08 Nov. 2015.
  • ADW: Muridae: INFORMATION

Šablon:Glodari Šablon:Muridae

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Muridae&oldid=3479487"