Idi na sadržaj

Muridae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Muridae
Raspon fosila: Rani miocen (burdigalij) – Sadašnjost[1]
Miš (Mus musculus)
Miš (Mus musculus)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
PotklasaTheria
InfraklasaEutheria
RedRodentia
PorodicaMuridae
Illiger, 1811.
Potporodice

Muridae je porodica miševa i pacova. Najbrojnija je porodica sisara. Uključuje oko 150 rodova s oko 1.383 vrste ,[2] uključujući brojne vrste miševa, štakora i pješčanih miševa koje se prirodno nalaze širom Evroazije, Afrike i Australije.[3] Pojedine vrste naknadno su unesene u Sjevernu i Južnu Ameriku.

Ime Muridae dolazi od latinskog mus (genitiv muris, što znači "miš", obzirom da svi pravi miševi pripadaju ovoj porodici, a tipski miševi pripadaju rodu Mus .

Rasprostranjenje i stanište

[uredi | uredi izvor]

Muridi se nalaze gotovo širom svijeta, iako mnoge potporodice imaju ograničeniji raspon. Ne nastanjuju Antarktik niti mnoga okeanska ostrva. Iako nijedna vrsta nije izvorno porijeklom iz Amerike, nekoliko vrsta, posebno kućni miš i crni pacov, uneseno je širom svijeta. Muridi nastanjuju različite ekosisteme, od tropskih šuma do tundre. Postoje fosorijske, arborealne i poluvodne vrste, iako su većina kopnene životinje.[4] Opsežna lista niša ispunjenih muridima pomaže da se objasni njihovo relativno obilje.

Ishrana i denticija

[uredi | uredi izvor]

Kod murida postoji širok raspon navika u ishrani, od biljojeda i svaštojeda do specijalista koji konzumiraju isključivo kišne gliste, određene vrste gljiva ili vodene insekte.[4] Većina rodova konzumira biljne materije i male beskičmenjake, često čuvajući sjemenke i druge biljne tvari za zimsku potrošnju. Muridi imaju sciurognatne čeljusti (predačke glodarske) sa dijastemom.[5] Muridima nedostaju očnjaci i pretkutnjaci. |Općenito se nalaze tri kutnjaka (iako ponekad samo jedan ili dva), a priroda kutnjaka varira ovisno o rodu i navikama u ishrani.

Reprodukcija

[uredi | uredi izvor]

Neki muridi su veoma društveni, dok su drugi samotnjaci. Ženke obično daju nekoliko legla godišnje. U toplim krajevima, razmnožavanje može se odvijati tokom cijele godine. Iako je životni vijek većine rodova općenito kraći od dvije godine, muridi imaju visok reproduktivni potencijal i njihove populacije imaju tendenciju da se brzo povećavaju, a zatim drastično opadaju kada su resursi hrane iscrpljeni. Ovo se često vidi u ciklusima od po tri do četiri godine.[6]

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Muridi su mali sisari, obično dugi oko 10 cm, isključujući rep, ali u rasponu d 4,5 do 8 cm u afričkog pigmejskog miša i do 48 cm u južnog džinovskog vitkorepog oblačastog pacova. Obično imaju vitka tijela sa ljuskastim repovima dužim od tijela, i šiljate njuške sa istaknutim brkovima, ali sa velikim varijacijama u ovim širokim osobinama. Neki muridi imaju izdužene noge i stopala, kako bi im omogućili da se kreću skakućućim pokretima, dok drugi imaju široka stopala i hvatajuće repove kako bi poboljšali svoju sposobnost penjanja, a treći nemaju nijednu adaptaciju. Najčešće su neke od nijansi smeđe boje, iako mnogi imaju crne, sive ili bijele oznake.[7]

Muridi općenito imaju odlična čula sluha i mirisa. Žive u širokom spektru staništa, od šuma do travnjaka i planinskih lanca. Brojne vrste, posebno gerbilne, prilagođene su pustinjskim uslovima i mogu preživjeti dugo vremena uz minimalnu vodu. Konzumiraju široku paletu hrane u zavisnosti od vrste, uz pomoć moćnih viličnih mišića i grizućih sjekutića koji rastu tokom života. zubna formula murida je

Muridi se često razmnožavaju, često proizvodeći velika legla nekoliko puta godišnje. Obično rađaju između dvadeset i četrdeset dana nakon parenja, iako to uveliko varira među vrstama. Mladi se obično rađaju slijepi, bez dlake i bespomoćni, iako se dešavaju izuzeci, kao što su bodljasti miševi.[7]

Evolucija

[uredi | uredi izvor]

Kao i kod mnogih drugih malih sisara, evolucija murida nije dobro poznata, jer je preostalo malo fosila. Vjerovatno su evoluirali od životinja sličnih hrčcima u tropskoj Aziji u nekom dobu u ranom miocenu, a tek su kasnije proizvele vrste sposobne da prežive u hladnijim klimatima. Postali su posebno uobičajeni širom svijeta tokom sadašnje geološke epohe, kao rezultat komensalnog povezivanja s ljudskim migracijama.[8][9][10][11]

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Muridi su klasifikovani u pet podporodica, oko 150 rodova i oko 1.383 vrste.[12]

Potporodice[13]

[uredi | uredi izvor]

U literaturi

[uredi | uredi izvor]
Otisak koji prikazuje mačke i miševe iz njemačkog izdanja zbirke Ezopove basne iz 1501.

Muridi se pojavljuju u književnosti, uključujući narodne priče i bajke. U Pied Piper of Hamelin, prepričavan u mnogim verzijama od 14. stoljeća, uključujući i onu braće Grimm, u kojoj hvatač pacova namami gradske pacove u rijeku, ali gradonačelnik odbija da mu plati. U znak osvete, hvatač pacova namami svu decu iz grada, da se više nikada ne vrate.[14] Miševi se pojavljuju u nekim malim knjigama Beatrix Potter, uključujući "Priča o dva loša miša" (1904.), "Priča o gospođi Tittlemouse" (1910. ), Priča o Johnny Town-Mouseu (1918.) i Krojač iz Gloucestera (1903.), koju je posljednji opisao J. R. R. Tolkien kao možda najbliži njegovoj ideji bajke, a ostalo su "zvijeri-basne".[15] Među Ezopovim basnama su "Mačka i miševi" i "Žaba i miš".[16] U prvom romanu Jamesa Herberta, Pacovi, (1974), skitnicu napada i živog pojede čopor ogromnih pacova; slijede dalji napadi.[17]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Aghova, Tatiana; Kimura, Yuri; Bryja, Josef; Dobigny, Gauthier; Granjon, Laurent; Kergoat, Gael J. (2017). "Fossils know it best: using a new set of fossil calibrations to improve the temporal phylogenetic framework of murid rodents (Rodentia: Myomorpha: Muroidea: Muridae)" (PDF): 16. doi:10.1101/180398. S2CID 38794026. Pristupljeno 29. 8. 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ {{[Cite web|title=Muridae |url=https://www.britannica.com/animal/Muridae|access-date=16. 11. 2021|website=Encyclopaedia Britannica|language=en}}
  3. ↑ Basic Biology (2015). "Rodents".
  4. 1 2 "ADW: Subfamilies of Muridae". animaldiversity.org. Pristupljeno 8. 11. 2015.
  5. ↑ "Muridae (Old World mice and rats, gerbils, whistling rats, and relatives)". Animal Diversity Web. Pristupljeno 8. 11. 2015.
  6. ↑ Nowak, Ronald M. (7. 4. 1999). Walker's Mammals of the World. JHU Press. ISBN 9780801857898.
  7. 1 2 Berry, R. J.; Årgren, G. (1984), Macdonald, D. (ured.), The Encyclopedia of Mammals, New York: Facts on File, str. 658–663 & 674–677, ISBN 0-87196-871-1
  8. ↑ Savage, R. J. G.; Long, M. R. (1986), Mammal Evolution: an Illustrated Guide, New York: Facts on File, str. 124, ISBN 0-8160-1194-X
  9. ↑ Jansa, Sharon. A.; Weksler, Marcelo (2004), "Phylogeny of muroid rodents: relationships within and among major lineages as determined by IRBP gene sequences" (PDF), Molecular Phylogenetics and Evolution, 31 (1): 256–276, doi:10.1016/j.ympev.2003.07.002, PMID 15019624, arhivirano s originala (PDF), 17. 12. 2008
  10. ↑ Michaux, Johan; Reyes, Aurelio; Catzeflis, François (1. 11. 2001), "Evolutionary history of the most speciose mammals: molecular phylogeny of muroid rodents", Molecular Biology and Evolution, 18 (11): 2017–2031, doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a003743, ISSN 0737-4038, PMID 11606698, arhivirano s originala, 27. 11. 2005
  11. ↑ Steppan, Scott; Adkins, Ronald; Anderson, Joel (2004), "Phylogeny and divergence-date estimates of rapid radiations in muroid rodents based on multiple nuclear genes" (PDF), Systematic Biology, 53 (4): 533–553, doi:10.1080/10635150490468701, PMID 15371245
  12. ↑ Burgin, C. J., Colella, J. P., Kahn, P. L. & Upham, N. S. How many species of mammals are there? J. Mammal. 99, 1–14 (2018)
  13. ↑ Steppan, S. J. & Schenk, J. J. Muroid rodent phylogenetics: 900-Species tree reveals increasing diversification rates. PLoS One 12, e0183070 (2017)
  14. ↑ Mieder, Wolfgang (2007). The Pied Piper: A Handbook. Greenwood. str. 71 and passim. ISBN 978-0-313-33464-1.[mrtav link]
  15. ↑ Tolkien, J. R. R. (2001). On Fairy-Stories. Tree and Leaf. HarperCollins. str. 16. ISBN 0-007-10504-5.
  16. ↑ Gibbs, Laura (2002–2008). "Aesopica". MythFolklore.net. Pristupljeno 21. 6. 2014.
  17. ↑ Holland, Steve (21. 3. 2013). "James Herbert obituary". The Guardian. Pristupljeno 21. 6. 2014.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Glodari Šablon:Muridae

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Muridae&oldid=3792271"