Idi na sadržaj

Musa Ćazim Ćatić

Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Musa Ćazim Ćatić
Rođenje (1878-03-12) 12. mart 1878.
Odžak, Osmanlijsko Carstvo
Smrt6. april 1915(1915-04-06) (37 godina)
Tešanj, Austro-Ugarska
NacionalnostBošnjak

Musa Ćazim Ćatić (Odžak, 12. mart 1878 – Tešanj, 6. april 1915) bio je bošnjački i hrvatski pjesnik.

Biografija

Slika Muse Ćazima Ćatića na novčanici od 50 konvertibilnih maraka

Rođen je 12. marta u Odžaku gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu. Otac Hasan bio je maloposjednik,[1] a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli se u Tešanj. Tamo uči brijački zanat, upisuje se u medresu i uči kod tešanjskog muftije Mesud efendije Smajlbegovića turski, arapski i perzijski jezik. Godine 1898. odlazi u Carigrad, gdje se upoznaje s Osmanom Đikićem, a slijedeće godine se vraća kući, nakon čega tri godine služi vojsku u Tuzli i Budimpešti. Nakon vojske ponovo odlazi u Carigrad, gdje pohađa medresu Mektebi numuci terekki, a zatim prelazi u gimnaziju.[2] Usljed finansijskih poteškoća, vraća se u Sarajevo i upisuje Šerijatsku sudačku školu. U ovom periodu piše za brojne listove, najviše za Behar. Nakon što je zbog boemskog života isključen iz internata, preuzima uredništvo Behara, diplomira i odlazi u Zagreb gdje upisuje Pravni fakultet, druži se s Matošem i Tinom. Godine 1910. vraća se u Bosnu, gdje u više mjesta (Bijeljina, Tešanj, Sarajevo) službuje da bi napokon preuzeo časopis Biser u Mostaru i u potpunosti se posvećuje spisateljskom radu. Piše pjesme, eseje, kritike, prevodi brojne studije i knjige za Kalajdžićevu Muslimansku biblioteku, među kojima je i Borba polumjeseca i krsta turskog autora Halila Halida (1913). Godine 1914. ponovo biva mobilisan, prebačen u Tuzlu, pa u Örkény u Mađarskoj. Vraćajući se u Oerkenyu s jedne zabave u kasarnu, pripit, pao je i ostao u snijegu gdje je kasnije nađen polusmrznut.[3] Tada se razbolio od tuberkuloze i poslije kratkog liječenja vraćen u Tešanj. U Tešnju mu je Ademaga Mešić pokušao pomoći dodijelivši mu posebnog doktora i svu ali Ćatić umire 6. aprila 1915, u 4 sata poslijepodne.[3]

Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: "Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara." [4] Neke škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime među kojima je i tešanjska Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić".

Poetski stil i utjecaj

Ezoteričnost

Bio je pjesnik po vokaciji i emotivnoj strukturi koji je pjesnički doživljavao i maštovito sublimirao sve s čime je došao u dodir. Ćatićeva poezija bila je život, smisao postojanja, atmosfera stvarnosti i medij u kojem se kretao njegov duh.

Misticizam

Mezar Muse Ćazima Ćatića u Tešnju

Ćatićeva poetska tema smještena je, uglavnom, između dva pola: erotike po instinktu i misticizma po duhovnom nastojanju. Kombinacija ovih motiva ponekad se javljala sa određenim osjećajem duhovne nevolje, dok se ponekad sublimirala u obliku grijeha, života i pokajanja kako su ga vidjeli Epikur i Hajjam. Ipak mistika ga ipak nikada ne odvaja od stvarnosti i života; njegov misticizam, koji se oslanja na misticizam turskih i perzijskih pjesnika, odbacuje pesimistički eskapizam duha, slično Baudelaireu na kojeg se oslanja i Ćatić.

Utjecaj

Ćatić je započeo u stilu svog prethodnika Safvet-bega Bašagića, standardiziranog, sa konvencionalnim instrumentima versifikacije i metrike, te ograničenim fondom metafora iz ženskih narodnih pjesama i istočnjačkih poetskih simbola. Ali ubrzo je ušao u ograničeno i nerazvijeno pjesničko naslijeđe koje ga okružuje, potaknuvši malu školu književnih sljedbenika koji će predstavljati drugu fazu u razvoju moderne bosanske poezije.

Djela

  • Nekoliko islamskih ustanova (Zagreb 1900)
  • Pjesme od godine 1900 do 1908. Prva knjiga (Mostar 1914)

Posmrtno

  • Izabrane pjesme (Sarajevo, 1928)
  • Odabrane pjesme. Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice smrti pjesnika 1915-1965. (Zagreb, 1965)
  • Pjesme. - Milan Šenoa - Franjo Horvat Kiš - Musa Ćazim Ćatić (Zagreb, 1966)
  • Sabrana djela I. Izvorna poezija - Prevodi pjesama i prepjevi (Tešanj 1968)
  • Sabrana djela II. Izvorna proza - Prevedena proza - Drugi o Ćatiću (Tešanj 1968)
  • Pjesme vjere (Sarajevo, 1978)
  • Ja nijesam sanjar i druge pjesme. Izbor (Sarajevo, 1981)
  • Pjesme (Sarajevo 1981)
  • Pjesme. Izbor (Sarajevo, 1981)
  • Izabrana djela (Sarajevo 1988)
  • Pjesme i prepjevi (Sarajevo, 1991)
  • Ljubavi (Zagreb 1993)
  • Boje i mirisi - Pjesme (izbor) (Sarajevo 1997)
  • Pjesme (Sarajevo, 1998)
  • Izabrane pjesme. Musa Ćazim Ćatić (Mostar, 2000)
  • Pjesme, prepjevi, eseji (Sarajevo, 2002)
  • Safvet-beg Bašagić. Izabrana djela. Musa Ćazim Ćatić. Izabrana djela (Zagreb, 2005)

Reference

  1. ^ Ferid Karihman, Hrvatsko-bošnjačke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996., ISBN 953-169-063-4, str. 181.
  2. ^ Ferid Karihman, Hrvatsko-bošnjačke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996., ISBN 953-169-063-4, str. 182.
  3. ^ a b Ferid Karihman, Hrvatsko-bošnjačke teme, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996, ISBN 953-169-063-4, str. 186.
  4. ^ "Musa Ćazim Ćatić, začetnik bh. moderne poezije: Malo života, a mnogo ožiljaka". Azra Magazin. 10. 4. 2021. Pristupljeno 11. 4. 2022.

Vanjski linkovi